HUB Izgledi: Rast hrvatskog BDP-a iduće godine za 2,8 posto, a inflacije za 3,1 posto

Procjene glavnih ekonomista o rastu BDP-a u 2025. kreću se u uskom rasponu od tri do 3,2 posto, pri čemu ističu da su taj rast povukle javna potrošnja i investicije. S druge strane, rast osobne potrošnje usporio je na 2,8 posto, nakon šest posto u 2024., dok je izvoz sa svega dva posto realnoga rasta djelovao kao "usporavatelj" - ponajviše zbog pada izvoza usluga u trećem tromjesečju.

S obzirom da Vlada projicira rast hrvatskog BDP-a o 2,7 posto u idućoj godini, glavni ekonomisti s prognozom od 2,8 posto na neki način potvrđuju vjerodostojnost njenih makroekonomskih i fiskalnih planova. No pritom je prisutan i veći raspon očekivanja - između 2,6 posto kod najvećeg pesimista i 3,2 posto kod najvećeg optimista, napominju iz HUB-a.

Investicije s rastom od 4,8 posto trebale bi ostati glavni zamašnjak očekivanog rasta u idućoj godini, osobna potrošnja bi trebala porasti 2,7 posto, rast državne potrošnje osjetnije usporiti, na 2,9 posto u odnosu na četiri posto u 2025,, dok će izvoz nešto ubrzati, na 2,5 posto, prognoziraju ekonomisti.

Inflaciji, nakon 3,7 posto u ovoj, slijedi usporavanje na i dalje visokih 3,1 posto u idućoj godini.

- To je usklađeno s prognozom nastavka brzog rasta plaća po stopi od gotovo šest posto u 2026., napominju bankari.

'Fiskus' se ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta

Kada je riječ o fiskalnim projekcijama, glavni ekonomisti slijede "putanju" koju je zacrtala Vlada, po kojoj će deficit opće države iznositi 2,9 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini. No s time da troje od četvoro ekonomista očekuje deficit u visini tri posto BDP-a u 2026., što je na samom rubu europskog fiskalnog pravila.

- Stoga se prosjek četvoro ekonomista zaokružuje na tri posto, što je upozorenje da se hrvatski 'fiskus' ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta, istaknuli su.

Po pitanju javne rasprave o mogućem "tvrdom prizemljenju" nakon što će iduće godine biti iskorištena sredstva europskog Mehanizma oporavka i otpornosti, bankari kažu da pogled na očekivanja za 2027. godinu pokazuje da "tvrdog prizemljenja" odnosno "učinka litice" - nema.

Očekivani rast BDP-a u 2027. od 2,7 posto, uz daljnji pad stope nezaposlenosti na 4,7 posto, ukazuje na neznatno usporavanje rasta u odnosu na 2026., napominju.

Doduše, u strukturi se vidi slabiji doprinos javne potrošnje i investicija, no, uz nastavak očekivanog rasta osobne potrošnje, izvoz je taj koji će ubrzanjem rasta neutralizirati učinke usporavanja domaće potražnje, kažu ekonomisti, dodajući da se potonje reflektira i u nižoj stopi inflacije i sporijem rastu plaća.

Očekuje se oporavak njemačkog gospodarstva

Očekivano ubrzavanje rasta ukupnoga izvoza roba i usluga, u 2026. za 2,5, a u 2027. za tri posto, odraz je relativno optimističnih gospodarskih očekivanja za europodručje i njegovu najvažniju sastavnicu - Njemačku, koja je, ističu ekonomisti, najvažniji trgovinski partner Hrvatske i najvažnije emitivno turističko tržište.

- Za razliku od 'tmurnih' slika povezanih s dvogodišnjom ekonomskom stagnacijom i ovogodišnjom neizvjesnošću zbog učinka Trumpovih carina, očekivani učinci otpuštanja njemačkih fiskalnih kočnica smanjili su duboko ukorijenjeni pesimizam u pogledu njemačke ekonomske budućnosti, piše, između ostalog, u HUB-ovoj analizi.

Predsjednica kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), zamjenik joj je Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke (Zaba), a u klubu se nalaze i Alen Kovač iz Erste banke te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je u prosincu ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.