HUP: Hrvatsko gospodarstvo u 2027. opteretit će brojni rizici |
| Objavljeno: 21.11.2026 / 09:43 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Proračun za 2027. počiva na rastu BDP-a od 2,1 posto i inflaciji od 2,7 posto, no rizik slabijeg rasta povećavaju slabija troškovna konkurentnost poduzeća, sporiji priljev EU sredstava, skuplje financiranje i hlađenje tržišta rada, navodi se u Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića. |
|
Stojić ističe kako planirani rast poreznih prihoda od pet posto prati nominalni rast gospodarstva, dok je rast doprinosa od 7,4 posto dosta ambiciozan uz rast bruto plaća od čak 6,5 posto i zaposlenosti od tek 0,8 posto. Istodobno se očekuje rast produktivnosti od oko 1,5 posto, iako poslovne investicije usporavaju, a produktivnost po satu posljednjih godina raste osjetno sporije od prosjeka EU. Po njemu, najveći pritisak i dalje vrše trajno postavljeni tekući rashodi. Naglašava da naknade građanima rastu za 6,9 posto (+940 milijuna eura), nakon što su već u 2026. probile plan. Dobro je, s druge strane, što bi Registar stanovništva od 2027. trebao omogućiti preciznije usmjeravanje socijalnih prava prema stvarnom dohodovnom i imovinskom statusu. Rast plaća opterećuje gospodarstvo Autor navodi da je rast mase plaća (+2,9 posto ili 196 milijuna eura) nerealno ispod nominalnog rasta gospodarstva i slijedi nakon sedam posto rasta u 2026., kada je ta stavka ponovno probila plan. - Od 2021. masa plaća se udvostručila, a s 13,5 posto BDP-a treća je najviša u EU, bez mjerljivog skoka učinkovitosti javne uprave. Politika plaća u javnom sektoru nije izolirano proračunsko pitanje - javni sektor zapošljava oko 30 posto zaposlenih i plaća 28 posto više od privatnog, pa država de facto postavlja cijenu rada i privatnom sektoru podiže troškove neovisno o produktivnosti, uz izravan udar na konkurentnost, stoji u Fokusu tjedna. Zdravstvo, pri tome, ostaje strukturni fiskalni problem. Nakon rasta rashoda od 10,7 posto u 2026., za 2027. planira se pad od 4,9 posto, iako dug za lijekove ponovno prelazi 800 milijuna eura, a nepodmirene obveze rastu oko 40 milijuna eura mjesečno. HUP stoga ističe potrebu za realnijim planovima, optimizacijom bolničke mreže, objedinjenom nabavom, digitalizacijom i snažnijim usmjeravanjem plaćanja prema ishodima. HUP upozorava na rizik deficita Nadalje, Hrvatska i dalje ima javni dug ispod 60 posto BDP-a, no Stojić smatra da nestaju povoljni čimbenici koji su ga zadnjih godina spuštali, što uključuje snažan nominalni rast BDP-a, inflaciju i rekordna EU sredstva. Uz rast kamata, obrambenih i zdravstvenih izdataka te slabljenje NPOO impulsa, deficit ostaje nadomak tri posto BDP-a, dok lokalna država u 2027. više ne daje očekivani fiskalni jastuk. Naglašava da daljnje popuštanje rashodne discipline povećava rizik ulaska u proceduru prekomjernog deficita i prisilne konsolidacije upravo kada će Hrvatska morati više ulaganja financirati iz vlastitih izvora. Porezna politika, apeliraju poslodavci, mora mijenjati strukturu, a ne povećavati ukupni teret. HUP traži smanjenje poreza na plaće Prvi prioritet je, ponavlja Stojić, veći osnovni osobni odbitak na razini porezne osnovice minimalne plaće uz automatsko usklađivanje s rastom minimalca, čime se sprječava hladna progresija na najniže plaće. Zatim treba smanjiti porezni klin na srednje i više plaće dizanjem praga više stope poreza na dohodak i limitiranjem osnovice zdravstvenog doprinosa, kako bi se zadržali stručnjaci i privukla ulaganja veće dodane vrijednosti. Za to, ističe se, postoji prostor i na lokalnoj razini. Gradovi i općine dobili su nove vlastite izvore prihoda kroz porez na nekretnine i snažnije oporezivanje turističkog najma, a u 2028. očekuje se povratak lokalne države u suficit. Taj prostor, predlažu poslodavci, treba usmjeriti u rasterećenje rada, a ne za trajni rast lokalne potrošnje. Porezna konkurencija gradova i općina, smatraju, može postati važan alat za privlačenje zaposlenika, poduzetnika i ulaganja. Ističu da Hrvatska pritom već prikuplja porezne prihode od oko 40 posto BDP-a, blizu prosjeka EU i čak pet postotnih bodova iznad prosjeka CEE regije. Rasterećenje rada zato ne smije biti financirano novim porezima na poduzetnike i investicije u produktivnost, nego učinkovitijom državom, racionalizacijom rashoda te rastom zaposlenosti i produktivnosti. Rasterećenje rada bez novih poreza Važna sidra za javne financije u srednjem roku poslodavci okupljeni u spomenutu udrugu vide u očekivanom ulasku u OECD i političkoj stabilnosti bez izbora u iduće dvije godine, što podupire kontinuitet fiskalnih reformi. To uključuje premještanje dijela poreznog tereta s rada na imovinu te smanjenje strukturnog primarnog deficita prema 1,3 posto BDP-a do 2028., što je i smjer europske politike za 2027. Navode da Njemačka priprema više od 10 milijardi eura rasterećenja kroz viši osobni odbitak i blažu progresiju, Poljska podiže porezni prag i uvodi nižu međustopu, Italija širi niži porezni razred, a Mađarska smanjuje oporezivanje minimalne plaće. Zajednički nazivnik je rasterećenje nižih i srednje visokih dohodaka uz veće oslanjanje na druge porezne baze. Upozorili su da OECD upozorava i na nisku stopu zaposlenosti, posebno među mladima, gdje je ona tek 24,3 posto, što dodatno govori u prilog snažnijem smanjenju poreznog klina. - Relevantna istraživanja pokazuju da smanjenje poreza na dohodak za jedan postotni bod može povećati rast BDP-a i do dva postotna boda. Rasterećenje rada, međutim, ne smije biti praćeno dodatnim opterećenjem poduzetnika i investicija poput poreza na prekomjerne marže. Time se slabe konkurentnost i poticaji za ulaganja bez kojih nema održivog rasta standarda. Hrvatska već prikuplja porezne prihode od 40 posto BDP-a, blizu prosjeka EU i sve više iznad prosjeka CEE regije, što slabi poreznu konkurentnost. Fiskalni prostor treba stvarati racionalizacijom rashoda, učinkovitijom državom te rastom zaposlenosti i produktivnosti, a ne novim porezima, zaključuje se u HUP-ovu Fokusu tjedna. |
|
|
| Tagovi: #hrvatska udruga poslodavaca, #hrvoje stojić, #inflacija, #rast plaća, #produktivnost |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Vlada popustila sindikatima: Osnovica plaće raste četiri posto, veći i topli obrok |
|
ZAGREB - Vlada i osam sindikata javnih službi postigli su dogovor o povećanju osnovice plaća i naknade za topli obrok. Tri sindikata nisu pristala na ponudu, potvrdio je ministar Tomislav Ćorić. |
| Jovanović: Studentski program za ekonomiju i financije korak je u pravom smjeru |
| BEOGRAD - Program za ekonomiju i financije Studentske liste "Studenti pobjeđuju" korak je u pravom smjeru i postavlja dobre temelje za buduću ekonomsku politiku, rekao je danas ekonomist Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović. |
| Bundesbank očekuje snažan rast inflacije na prijelazu godine |
| FRANKFURT – Bundesbank, njemačka središnja banka, očekuje da će inflacija u Njemačkoj na prijelazu godine „snažno” porasti. |
| Rast slovenskog BDP-a u trećem kvartalu usporio na 3,7 posto |
| LJUBLJANA - Slovensko gospodarstvo zadržalo je solidan rast u trećem tromjesečju ove godine. BDP je bio 3,7 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, a u prvih devet mjeseci godine gospodarski rast dosegao je 3,9 posto. |
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 posto |
| ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 4,9 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom. |