HUP: Kvaliteta hrvatskog poslovnog okruženja i dalje pada

Taj raskorak pokazuje da su gospodarski rezultati posljednjih godina poboljšani znatno više u odnosu na kvalitetu poslovnog okruženja, navode HUP-ovi analitičari.

Porezna nepravednost

Najslabiji rezultati su u anketnom dijelu istraživanja koji otkriva percepciju poslovnih ljudi. Hrvatska je 69. prema upravljačkim praksama, 56. prema produktivnosti i učinkovitosti te 54. prema kvaliteti financiranja.

Prema konkurentnosti poreznog sustava Hrvatska je pala s 48. mjesta u 2022. na 59. mjesto, što ne doprinosi privlačnosti poslovnog okruženja, smatraju u HUP-u, dodavši kako je to odraz porezne nepravednosti u oporezivanju različitih vrsta dohodaka te povećanju poreznog klina na srednje i visoke plaće, suprotno najboljoj praksi u članicama EU-a.

Prema međunarodnoj trgovini Hrvatska je na solidnom 22. mjestu, no razlika između međunarodne trgovine i poslovne učinkovitosti iznosi čak 43 mjesta, što je osjetno više nego u usporedivim srednjoeuropskim gospodarstvima.

Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić, koji su napisali analizu za Fokus tjedna, smatraju da će se dugoročno upravo sposobnost poduzeća da učinkovitije organiziraju poslovanje, razvijaju ljudski kapital i povećavaju produktivnost, određivati koliko će se ostvareni gospodarski rast preliti u više plaće, investicije i viši životni standard.

Predzadnje mjesto u upravljačkim praksama vide kao odraz loše percepcije korporativnog upravljanja u nabujalom javnom sektoru, malog udjela žena na upravljačkim pozicijama itd.

Smanjiti porezne razlike među raznih dohocima

Predlažu da u cilju jačanja porezne konkurentnosti kao jedne od poluga adresiranja niske stope zaposlenosti (naročito mladih), Hrvatska smanji porezne razlike prema različitim dohocima, kao i da najavljene izmjene oporezivanja paušalnih obrta, u onim slučajevima kad se prikriva radni odnos, trebaju biti dio šire porezne reforme.

- Prikriveno zapošljavanje prvenstveno je posljedica previsokog poreznog klina na srednje i više plaće, zbog čega je nužno njegovo smanjenje za do 10 postotnih bodova, prema razinama najkonkurentnijih članica EU. Također, porez na tzv. prekomjernu dobit ne smije kazniti izvrsnost i ulaganja u produktivnost, osobito u uvjetima sporijeg rasta ekonomije i povišene inflacije. Još manje smije postati izvor financiranja povišica u nabujale mase plaća u javnom sektoru koja je od 2022. porasla čak 63 posto, uz dodatnih 800 milijuna eura planiranih u 2026., stoji u tekstu.

Za razliku od gospodarskih pokazatelja gdje je Hrvatska uglavnom u sredini, anketni dio istraživanja otkriva znatno slabije rezultate u područjima ključnima za konkurentnost, poput tržišta rada (oko 65. pozicije već tri godine).

HUP je krivce pronašao u nefleksibilnim radnim uvjetima, manjku kvalificiranih radnika i kompetentnog rukovodstva te neusklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Hrvatska ima puno bolje rezultate u međunarodnoj razmjeni (22. mjesto), a među najjačim pokazateljima su prihodi od turizma i saldo izvoza usluga, što potvrđuje važnu ulogu izvoza usluga i turizma za hrvatsku ekonomiju.

Ovogodišnji IMD rezultati pokazuju da se struktura izazova Hrvatske značajno promijenila. Dok se među bolje rangiranim područjima nalaze međunarodna trgovina i pojedini pokazatelji investicijske aktivnosti, slabiji rezultati sve su više koncentrirani u komponentama koje određuju sposobnost nacionalne ekonomije da znanje, tehnologiju i kapital pretvara u održiv rast.

- Zajedničko obilježje većine slabije rangiranih pokazatelja jest da se odnose na učinkovitost korištenja raspoloživih resursa. Drugim riječima, izazov više nije kako povećati dostupnost kapitala, nego iz postojećih ulaganja, tehnologije i rada ostvariti snažniji rast produktivnosti, odnosno veći gospodarski učinak.

Poboljšanje produktivnosti

Upravo na tom području nastaje razlika između gospodarstava koja rast temelje na agregatnoj potražnji i onih koja rast temelje na produktivnosti, kažu analitičari HUP-a.

Među prioritete za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ubrajaju povećanje raspoloživosti kvalificirane radne snage i specijaliziranih znanja kroz jačanje STEM obrazovanja, širenje dualnog obrazovanja, veće uključivanje stranih stručnjaka na tržište rada te veće ulaganje poduzeća u cjeloživotno obrazovanje zaposlenika.

Predlažu i jačanje investicija koje doprinose rastu produktivnosti i tehnološkoj modernizaciji kroz ubrzanu amortizaciju ulaganja u tehnologiju i opremu, snažnije porezne poticaje za R&D te učinkovitije usmjeravanje javnih i EU sredstava prema projektima s visokom dodanom vrijednošću.

Ponovo traže predvidivije poslovno okruženje kroz smanjenje administrativnih opterećenja, konkurentniji porezni tretman rada i potrošnje, kraće investicijske procedure, veću regulatornu stabilnost te daljnje jačanje tržišta kapitala i alternativnih izvora financiranja.