HUP smatra da bi porez na prekomjernu dobit bio pogrešan signal investitorima

U sklopu vladinih antiinflacijskih mjera predviđeno je uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti. Bruto dobit kompanija u 2026. godini uspoređivat će se s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama - 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe.

"Ne smije se kažnjavati izvrsnost"

Prekomjerna profitna marža, ako je ostvarena, bit će oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području Republike Hrvatske.

HUP upozorava da porezna politika male i otvorene ekonomije poput Hrvatske ne smije kažnjavati izvrsnost i ulaganja u produktivnost, čak i ako se radi o jednokratnoj mjeri koja ionako ne rješava temeljne uzroke inflacije.

- U uvjetima kada i HNB prognozira još sporiji ekonomski rast i još veću inflaciju, uvođenje poreza na tzv. prekomjernu dobit usporit će ulaganja u produktivnost koja su jedini jamac u borbi protiv inflacije, smatra HUP.

Dodaje da takav horizontalno primijenjeni porez snažno pogađa poduzeća koja su ulaganjima u bolje poslovne procese, iskorakom na nova tržišta i skaliranjem povećala učinkovitost i dobit.

U tom smislu, HUP naglašava kako je nužno od dodatnog poreza, a ako bi se ono zaista uvodilo, izuzeti tvrtke čiji su rezultati rasli na ulaganjima u produktivnost od onih koje profitiraju zbog izvanrednih tržišnih okolnosti.

- Tvrtke koje ulažu u tehnologiju, automatizaciju, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost ili širenje poslovanja stvaraju održiva i dobro plaćena radna mjesta. Dobar poslovni rezultat nije sreća ni slučajnost, on je rezultat preuzetog rizika, dobrih strateških odluka i dugoročnih ulaganja u vlastitu konkurentnost. Dodatno oporezivanje takve dobiti poslalo bi poruku tržištu da se ulaganja, učinkovitost i poduzetnički rizik naknadno kažnjavaju. To je poruka koja odbija investitore i destimulira rast, izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

HUP upozorava na rast plaća u javnom sektoru koji ne prati produktivnost te da plaće koje rastu brže od produktivnosti stvaraju inflaciju.

Ujednačiti oporezivanje različitih oblika rada

Porezni sustav mora biti stabilan, predvidiv i ohrabrivati ulaganja. Ako država dodatno oporezuje uspješne investicije, smanjuje se povjerenje investitora te povećava rizik preusmjeravanja kapitala u zemlje s predvidljivijim poslovnim okruženjem. U situaciji u kojoj gospodarstvo po profitabilnosti već sada značajno kaska ispod EU standarda, ovakav korak može dodatno oslabiti konkurentnost i već sada slaba ulaganja privatnog sektora", izjavio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković.

Dodao je kako HUP podržava ujednačavanje oporezivanja različitih oblika rada, odnosno smanjenje poreznih nejednakosti i time prikrivenog zapošljavanja, jer značajno različit porezni tretman rada u kompanijama od onoga u paušalnom obrtu stvara značajnu nelojalnu konkurenciju i nepotrebnu poreznu evaziju.

- Držimo nadalje da je nužno osigurati da se izjednači osnovni osobni odbitak s minimalnom plaćom koja je u posljednjih pet godina rasla za preko sto posto. Također, porezno opterećenje na kratkoročni najam i dalje je 6 puta niže od poreznog opterećenja na rad, ali i poreznog opterećenja na dugoročni najam. Ovakvo stanje potiče rentijersku ekonomiju koja značajno destimulira rad i inovacije te znatno utječe na rast cijena nekretnina, inflaciju i povećanje društvenih nejednakosti, kaže Balković.