Takve mjere će zahvatiti i najuspješnije tvrtke, koje ulažu u produktivnost, razvoj, nova radna mjesta i rast plaća zaposlenika stoga je nužno utvrditi točne razloge rasta poslovnih rezultata, kako bi se izbjeglo rušenje konkurentnosti onih dijelova gospodarstva koji stvaraju dodanu vrijednost. Također, jedna od posljedica prethodnog poreza na ekstra dobit je pad udjela ulaganja ne-financijskih poduzeća na 8% poslovnih prihoda u odnosu na prosječnih 12,5% u pred-pandemijskom razdoblju.
HUP kontinuirano upozorava da se inflacija u Hrvatskoj više ne može promatrati isključivo kao uvozna ili energetska, nego da je sve snažnije povezana i s domaćim okolnostima pritiskom na rast plaća, rastom administrativnih troškova i pregrijanom agregatnom potražnjom. Pozdravljamo uvođenje ciljanih mjera, za što smo se kontinuirano zalagali, s obzirom na to da linearni socijalni transferi, energetske subvencije i administrativna ograničavanja cijena, nisu dovoljno učinkovito odgovorili na domaće uzroke inflacije koji sve snažnije utječu na hrvatsko gospodarstvo. HUP zato ističe važnost uspostave funkcionalnog registra stanovništva koji bi omogućio pravednije i učinkovitije usmjeravanje socijalnih potpora prema najugroženijim građanima, uz istodobno smanjenje neselektivne proračunske potrošnje.
„Pozdravljamo zaustavljanje daljnjeg bujanja mase plaća u javnom sektoru i mjere koje idu prema stabilizaciji javne potrošnje. Hrvatska danas treba fiskalnu odgovornost i jasne signale stabilnosti, ali i politike koje dugoročno štite konkurentnost gospodarstva. Inflacija u Hrvatskoj nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, već je generirana i snažnim rastom plaća u javnom sektoru i neselektivnim državnim potporama. Stoga pozdravljamo i namjeru uvođenja ciljanih socijalnih transfera prema dijelovima društva kojima je pomoć zaista i potrebna, a naglašavamo i potrebu komplementarnih reformi nužnih za jačanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva“, poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Masa plaća u javnom sektoru od 2022. do 2025. porasla je za čak 63%, čime je Hrvatska postala zemlja s jednim od najvećih udjela mase plaća javnog sektora u BDP-u unutar EU. Pozitivnim ocjenjujemo i povećanje poreznog opterećenja na kratkoročni najam turizmu. Efektivno porezno opterećenje paušalnih modela iznajmljivanja bilo je višestruko niže od opterećenja rada, čime se slala pogrešna poruka o tome što hrvatska porezna politika želi poticati. Fiskalna politika mora snažnije podupirati rad, produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti, te da se od rada isplati živjeti. HUP smatra kako se kupovna moć građana dugoročno učinkovitije jača poreznim rasterećenjem rada nego administrativnim intervencijama koje dodatno potiču inflatorne pritiske.
„Kako bi se dugoročno očuvala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i investicijska atraktivnost zemlje, HUP predlaže dodatne strukturne mjere koje između ostalog uključuju daljnje smanjenje poreznog opterećenja rada i snažnije mjere za povećanje stope zaposlenosti, osobito među mladima i visokokvalificiranim kadrovima, modernizaciju poticaja za ulaganja po uzoru na najbolju praksu članica EU, kao i promjenu politike određivanja cijene električne energije kao poluge osiguranja konkurentnih cijena energenata za gospodarstvo i ulaganja u energetsku infrastrukturu. Ključno je zadržati stabilan rast BDP-a, osigurati investicijsku aktivnost i stvaranje više dodane vrijednosti te sačuvati visoku stopu zaposlenosti“, zaključak je predsjednika HUP-a Mislava Balkovića.
HUP zaključuje kako antiinflacijska politika mora biti dio šire strategije gospodarskog razvoja koja osigurava stabilnost cijena, rast investicija i održivo povećanje životnog standarda građana.
