I nove Trumpove carine mogle bi biti sudski poništene

Trumpova administracija u petak je nametnula široke carine na robu iz više od 80 zemalja, tvrdeći da nisu učinkovito zabranile korištenje prakse prisilnog rada.

Najnovije carine - koje se primjenjuju na trgovinske partnere koji pokrivaju 99,4% američke trgovine - podnesene su pod Odjeljak 301 Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućuje vladi da nametne uvozne pristojbe kao odgovor na nepoštene trgovinske prakse.

Čl. 301 nije namijenjen carinama

Odjeljak 301 mnogo je puta korišten u predsjedničkim administracijama za prijetnju ili nametanje tarifa - uključujući i protiv Kine tijekom Trumpove prve administracije. Ali Trump "koristi zakon na fundamentalno drugačiji način", rekao je za CNBC Peter Harrell, gostujući znanstvenik na Institutu za međunarodno ekonomsko pravo Pravnog centra Sveučilišta Georgetown.

Članak 301 "nikada nije bio namijenjen predsjedniku da samo prepiše tarifni raspored" i nametne "trajne" carine, rekao je Harrell, dodajući da bi Trumpova posljednja upotreba istog "sigurno" mogla biti poništena na sudu.

Čini se da Trump Članak 301 vidi kao ključni put za više carina. U petak je izjavio da će SAD "odmah" pokrenuti istragu 301 protiv EU kao odmazdu za visoke kazne koje je nametnuo američkim tehnološkim divovima. To je bila posljednja u nizu carinskih mjera koje je Trump poduzeo posljednjih dana, uključujući uvođenje 25% carina na brazilski uvoz - također putem Članka 301 - i obećanje 50% carina na neku robu iz Kanade.

Pravna bitka oko najnovijih carina već je započela. Samo nekoliko sati nakon što su stupile na snagu, dva mala poduzeća tužila su, tvrdeći da vlada koristi Članak 301 kao izgovor za ponovno stvaranje istog globalnog tarifnog režima koji je Vrhovni sud torpedirao pet mjeseci ranije.

U novoj tužbi, podnesenoj Američkom sudu za međunarodnu trgovinu, navodi se da su tarife iz članka 301 stupile na snagu upravo kada je istekla još jedna serija tarifa.

Te istekle carine, donesene prema članku 122 zakona iz 1974., Trump je objavio samo nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud 20. veljače poništio njegove globalne tarife. Koristeći ovlasti iz članka 122, te su tarife imale određeni datum završetka.

Visoki sud je presudio da zakon koji je Trump koristio za jednostrano uvođenje tarifa gotovo svakoj drugoj zemlji - Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima, ili IEEPA - zapravo nije odobrio tu akciju.

Prisilni rad

U tužbi od petka tvrdi se da su Trumpove nove tarife, iako navodno usmjerene na rješavanje prakse prisilnog rada, "osmišljene kako bi očuvale u biti isti široki tarifni režim za koji su ovaj Sud i Vrhovni sud smatrali da ga Kongres nije odobrio".

Članak 301 "nije samostalno ovlaštenje za oporezivanje gotovo svih uvoza od gotovo svih trgovinskih partnera po stopama odabranim za repliciranje poništenog tarifnog režima IEEPA, a ne za uklanjanje utvrđenih stranih praksi", navodi se u tužbi.

Trumpova administracija inzistirala je da ne traži samo načine za oživljavanje svog "dana oslobođenja".

Rješavanje problema prisilnog rada "nešto je na što se predsjednik Trump usredotočio... dugi niz godina", rekao je visoki dužnosnik administracije novinarima u četvrtak u telefonskom razgovoru o tarifama.

Što se tiče vremena, dužnosnik je rekao: "Ovo provodimo u ovom trenutku kako bismo stvarno izbjegli složenost."

Glasnogovornik Ureda američkog trgovinskog predstavnika nije odmah odgovorio na zahtjev CNBC-a za komentar tužbe.

Novu tužbu podnio je Liberty Justice Center, koji je zastupao tužitelje u uspješnom osporavanju Trumpove upotrebe IEEPA-e.

Pravna neprofitna organizacija tvrdi da Trumpova administracija "ne može očuvati unaprijed određenu globalnu tarifnu politiku jednostavnim prelaskom s jednog zakona na drugi."

Drugi stručnjaci koje je CNBC kontaktirao složili su se.

„Po mom mišljenju, tarife iz članka 301 su očito nezakonite“, rekla je putem e-pošte Kimberly Clausing, profesorica poreznog prava na Pravnom fakultetu UCLA i viša suradnica na Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju.

Samo izgovor

Carine nadilaze namjeru zakona, rekla je Clausing, tvrdeći da je fokus administracije na prisilni rad „samo izgovor za ponovno stvaranje tarifnog režima IEEPA“. I ne postoje „dokazi koji povezuju ovu vrstu trgovinske mjere s navodnim političkim ciljem“ suzbijanja prisilnog rada, rekla je.

„Nikad se ne može biti siguran“ kako će sudovi presuditi, primijetila je Clausing, dodajući da će svaki pravni izazov trebati vremena da se probije kroz pravni sustav.

Alan Wolff, još jedan viši suradnik na PIIE-u, napisao je u četvrtak u blogu da će Vrhovni sud vjerojatno ukinuti tarife na prisilni rad.

„Da bi se koristila odmazdna ovlast iz članka 301, mora se utvrditi da djela, politike ili prakse neke zemlje opterećuju američku trgovinu“, napisao je Wolff. "Taj zahtjev nije očito ispunjen" za 60 ciljanih zemalja, koje čine gotovo sav uvoz SAD-a i 90 posto svjetske trgovine.”

Greta Peisch, bivša glavna savjetnica Ureda američkog trgovinskog predstavnika i partnerica u Wiley Reinu, bila je manje sigurna, rekavši za CNBC da je Trumpova administracija slijedila pravne postupke potrebne za uvođenje carina prema članku 301.

Rekla je da formulacija zakona „daje vladi puno fleksibilnosti”. „Mislim da je to prilično težak standard protiv kojeg se treba raspravljati.”

Andrew Siciliano, globalni i američki voditelj trgovine i carina u KPMG-u, rekao je za CNBC u e-poruci da zbog opsežne evidencije članka 301. „može biti teže ukinuti nove carine”.

„S poslovne perspektive, to znači da bi tvrtke trebale planirati oko carina koje danas postoje, a ne pretpostavljati da će se brzo poništiti ili izmijeniti”, rekao je.