I Poljska prestigla Hrvatsku prema visini prosječne plaće

Česi su u listopadu isplatili 1333 eura prosječne bruto plaće, Poljaci 1212 eura, dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj bila 1187 eura. Slovenija i dalje vodi s 1742 eura prosječne plaće, no Česi je sustižu, a Hrvatskoj pušu za vratom Slovačka (1132 eura) i Rumunjska (1071 euro) koje bi nas, s obzirom na brzinu rasta plaća, mogle preteći do kraja ove godine.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila je 6496 kuna te je u godini dana porasla 215 kuna, odnosno 3,4 posto. Rast plaća u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj lani je bio dvoznamenkast. 

Većina ostalih tranzicijskih zemalja raste brže od Hrvatske, što se na kraju vidi i po plaćama koje prate ostale gospodarske pokazatelje. U Hrvatskoj se godinama najviše traži slabije plaćena radna snaga sa srednjom stručnom spremom ili kvalifikacijom za rad u uslužnom sektoru, u skladu s velikom oslonjenosti ekonomije na turizam i usluge, piše Večernji list.

Od izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno oko 150 tisuća novih radnih mjesta, od čega njih oko 25 tisuća u građevini, oko 20 tisuća u turizmu, 15 tisuća u trgovini, deset tisuća u zdravstvu, a samo 6000 u prerađivačkoj industriji. Dobra je vijest da je oko deset tisuća više radnih mjesta u komunikacijsko-informacijskoj djelatnosti, u što ulazi propulzivni IT sektor. Hrvatska narodna banka analizirala je utjecaj promjene strukture zaposlenika na prosječnu plaću i pokazalo se da bi prosječne plaće bile oko pola postotnog poena više da se novo zapošljavanje nije koncentriralo u slabije plaćenim djelatnostima.

U razdoblju od 2015. do 2018. bruto plaća u Hrvatskoj prosječno je rasla po stopi od 3%, a kada se gledaju naknade po zaposleniku, koje govore o pojedinačnom trošku zaposlenika prema podacima iz nacionalnih računa i čiji je obuhvat veći od bruto plaće, HNB ističe da su nakon krize naknade po zaposlenom prosječno ostvarivale godišnji rast od 0,8%.

Prema analizi središnje banke, od 2015. do 2018. zaposlenost se najviše povećala u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, i to za trećinu, gdje je plaća u 2015. iznosila oko 80% prosječne plaće. Znatan je i rast zaposlenosti (oko 20%) ostvaren u građevinarstvu, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, zatim ostalim uslužnim djelatnostima te informacijama i komunikacijama. Sve navedene djelatnosti, osim IT sektora koji se nalazi unutar djelatnosti informacija i komunikacija, obilježavaju relativno niske prosječne plaće, i to od 67% do 85% prosječne plaće na razini cijeloga gospodarstva.

Plaće u IT sektoru 40% su veće od prosjeka. HNB zaključuje da promjena u strukturi zaposlenosti zbog izrazitijeg zapošljavanja u slabije plaćenim djelatnostima može usporiti rast prosječne plaće u cijelom gospodarstvu i do pola postotnog poena. Ove bi godine, navodi HNB, rast zaposlenosti mogao usporiti na samo 1,8 posto, a Ekonomski institut Zagreb podsjeća na to da je već lani zabilježen manji broj online oglasa za posao u odnosu na 2018. godinu. 

– Desezonirane vrijednosti OVI indeksa sugeriraju da je potražnja za radom na samom početku prvog tromjesečja i kraju godine stagnirala; međutim, pad desezoniranih vrijednosti indeksa u drugom i trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tromjesečja doveo je do pada vrijednosti indeksa na godišnjoj razini u iznosu od 1,6 posto. Ovo je prvi put da je zabilježen pad OVI indeksa na godišnjoj razini nakon krizne 2010., što sugerira ili da se ostvareni ekonomski rast tijekom protekle godine nije temeljio na novom zapošljavanju ili da je zbog nedostatka radne snage na hrvatskom tržištu rada promijenjen standardni način pribavljanja zaposlenika, ističe analitičarka Ekonomskog insituta Iva Tomić.

Kao i u 2018., pet najtraženijih zanimanja među oglasima objavljenima online, a koja zajedno čine trećinu ukupno objavljenih oglasa, i u 2019. su bila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, vozača i skladištara.