GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

I Srbija i Hrvatska tvrde da imaju višak u međusobnoj robnoj razmjeni

I Srbija i Hrvatska tvrde da imaju višak u međusobnoj robnoj razmjeni
STATISTIČKE ZAMKE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.02.2018 / 10:52
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Iako su politički odnosi Hrvatske i Srbije vjerojatno najnapetiji u posljednja dva desetljeća, ekonomska suradnja dviju zemalja je procvjetala. Otkako je nekadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević 2000. godine »probio led« između nekoć zaraćenih država i poveo veliko izaslanstvo hrvatskih poduzetnika u Beograd, trgovina između dviju zemalja povećala se najmanje 20 puta i prešla vrijednost od milijardu eura godišnje.

Budući da se ne slažu ni oko čega iz prošlosti, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i srpski predsjednik Aleksandar Vučićdali su do znanja da ih veseli već i to što rastuća gospodarska suradnja dvaju susjeda pomaže njihovim boljim odnosima u budućnosti. Nisu, međutim, rekli da se dvije zemlje ne slažu čak ni oko činjeničnog stanja u gospodarskoj suradnji.

Kad dvije zemlje trguju, na kraju godine jedna od njih treba zabilježiti višak, a druga manjak. Međutim, Hrvatska i Srbija već nekoliko godina ostvaruju nemoguće – obje ostvaruju višak u razmjeni. Republički statistički zavod Srbije tvrdi da ta zemlja u Hrvatsku izvozi više nego što uvozi, pa je 2016. zabilježila 30,8 milijuna eura trgovinskog viška. Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS), pak, tvrdi da je naša zemlja iste godine zabilježila višak od 23,6 milijuna eura.

Taj nesklad podataka, ili svojevrsni statistički sukob, nastavio se i prošle godine. Prema službenim izvorima, višak Srbije u robnoj razmjeni s Hrvatskom 2017. godine povećao se na 74,4 milijuna eura. Iako Hrvatska još nema detaljne podatke za cijelu godinu, već samo za 11 mjeseci, DZS tvrdi da se hrvatski suficit u tom razdoblju povećao na 83,5 milijuna eura.

Valja imati na umu da je u prošlom desetljeću trgovina dviju zemalja izrazito išla na ruku Hrvatske, čiji je izvoz u Srbiju bio dvostruko veći od uvoza. No, s vremenom se taj raskorak počeo smanjivati, pa su poltiičari iz Srbije prije nekoliko godina sa zadovoljstvom komentirali vijest da je srpski izvoz u Hrvatsku postao veći od uvoza. Hrvatska statistika do danas to nije potvrdila, ni za jednu godinu.

Vjerojatno je riječ o tome da statistike dviju susjednih država – od kojih je jedna u Europskoj uniji, a druga još nije – nisu posve usklađene. Ni Aleksandar Vučić, niti Kolinda Grabar Kitarović, nisu pokušavali jedan drugoga uvjeravati tko je ovdje u pravu. Nećemo ni mi na tome cjepidlačiti, iako je jasno da razlike između dviju država postoje i tamo gdje ih ne bi trebalo biti. Bitna je stvar da se trgovina između dviju zemalja neprekidno povećava, na korist gospodarstava Hrvatske i Srbije. Bitno je, također, da su Grabar-Kitarović i Vučić odškrinuli vrata za rješavanje nekih otvorenih pitanja, kao što je utvrđivanje granice na području Dunava, ili povrata imovine kao prioriteta u gospodarskoj suradnji.

– Temeljem provede analize možemo zaključiti da je problem u podacima Srbije, izjavio je Novom listu Marko Krištof, ravnatelj Državnog statističkog zavoda (DZS), napominjući da DZS ne može ustanoviti što je sve Republički zavod za statistiku Srbije (RZS) uključio u neke kategorije roba. Iz njegovog opširnog pisanog odgovora vidljivo je da statističke metode dviju država nisu usklađene. Kao primjer navodi razlike u proizvodima kojima dvije zemlje najviše trguju.

– Posebno je zanimljivo, iz analize TOP 20 proizvoda za 2016. godinu, da se u uvozu Srbije prikazuju automobili kojih u našem izvozu uopće nema, kao i električna energija koja je naš najvažniji izvozni proizvod u Srbiju, a u njihovim podacima ne ulazi u TOP 20 uvoznih proizvoda, ističe Krištof.

- Zabrinjavajuće je da prema podacima RZS-a čak 14,2 posto vrijednosti uvoza iz Hrvatske (68,8 milijuna USD) spada u kategoriju neraspoređeno, što ukazuje na činjenicu da u Republici Srbiji postoji značajan prostor za unaprjeđenje načina obrade carinskih deklaracije za uvoz robe u tu zemlju, dodaje ravnatelj.

Prema hrvatskoj statistici, vrijednost neraspoređenih proizvoda iznosi manje od 473 tisuće eura.

Krištof smatra da Srbija u statistici podcjenjuje svoj izvoz u Hrvatsku, kao i uvoz iz Hrvatske, koji su - prema DSZ-u - veći za 33,5 milijuna američkih dolara (izvoz), odnosno za 100,5 milijuna dolara (uvoz). Razlog je u tome, vjeruje Krištof, što se statistička metodologija EU-a u Srbiji »ne primjenjuje na način kako je propisano za članice EU-a«. Prema njegovim riječima, za točno utvrđivanje razloga za statističke razlike trebalo izvršiti kompletnu detaljnu analizu u suradnji sa carinom Srbije i njezinim Statističkim zavodom.

Tagovi: trgovinska razmjena Srbije i Hrvatske, robna razmjena, Marko Krištof, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Nezaposlenost u EU u listopadu stabilna, u eurozoni i Hrvatskoj smanjena
TRŽIŠTE RADA
Nezaposlenost u EU u listopadu stabilna, u eurozoni i Hrvatskoj smanjena
LUXEMBOURG - Stopa nezaposlenosti u EU u listopadu je ostala nepromijenjena u odnosu na mjesec ranije, a u eurozoni i Hrvatskoj ponovo je smanjena, pokazuje u četvrtak najnovije izvješće Eurostata.
Zagrebu se nude 1,2 mlrd. kuna, a ugovorili projekte za samo 39 milijuna
PROJEKTI
Zagrebu se nude 1,2 mlrd. kuna, a ugovorili projekte za samo 39 milijuna
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi suradnici u problemima su zbog Fonda solidarnosti jer, kako doznaje Jutarnji list, nemaju dovoljno prijavljenih projekata na temelju kojih bi povukli gotovo 2,2 milijarde kuna, a novac se treba potrošiti do lipnja sljedeće godine.
OECD: Inflacija najveća prijetnja oporavku gospodarstva
PRIJETNJE
OECD: Inflacija najveća prijetnja oporavku gospodarstva
PARIZ - Svjetsko gospodarstvo oporavit će se ove godine od pandemijske krize, prognozirala je u srijedu Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), upozorivši ipak da optimistične izglede može ugroziti dulje razdoblje visoke inflacije.
Izvjesno usporavanje industrijske proizvodnje
OČEKIVANJA
Izvjesno usporavanje industrijske proizvodnje
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu je u usporedbi sa rujnom 2021. bila viša za 1,9% dok je u odnosu na isti mjesec 2020. obujam industrijske proizvodnje porastao za 2,7%.
Poljska će inflaciju krotiti i nižim PDV-om na grijanje
INFLACIJA
Poljska će inflaciju krotiti i nižim PDV-om na grijanje
VARŠAVA - Poljska će mjerama obuzdavanja inflacije dodati i sniženu stopu PDV-a na grijanje, izjavio je premijer Mateusz Morawiecki.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE