GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Industrijska proizvodnja intenzivirala rast

Industrijska proizvodnja intenzivirala rast
INDUSTRIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.12.2025 / 11:29
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Obujam industrijske proizvodnje porastao je u listopadu u odnosu na rujan za 3,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), što je najsnažniji rast na mjesečnoj razini od kraja prošle godine.

Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), najveći doprinos pozitivnoj mjesečnoj promjeni generirala je Energija sa stopom rasta od 16%. Sa znatno skromnijim stopama slijedili su Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Kapitalni proizvodi (+2,1% odnosno +1,5%). U suprotnom smjeru djelovala je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju sa smanjenjem od 14,8%, čime je poništen solidan rujanski rast (+13%). Smanjenje je zabilježila i proizvodnja Intermedijarnih proizvoda (-0,6%).

Prema NKD-u, rastom u odnosu na rujan se ističe Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,2%), dok je Rudarstvo i vađenje palo za 1,1%. Prerađivačka industrija porasla je za skromnih 0,4%.

Na godišnjoj razini, uz pozitivan učinak baznog razdoblja i snažan tekući rast, Energija je ubrzala s -13,6% na +4,3%, vrativši se u pozitivno područje prvi put od travnja. Pozitivne godišnje stope rasta zabilježili su i Kapitalni proizvodi (+16,7%), Intermedijarni proizvodi (+5,9%) te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,7%). Negativna promjena evidentirana je samo kod promatarnih trajnih proizvoda (-6,9%).

U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je rast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi), što je najveća godišnja stopa rasta od travnja ove godine.

U prvih deset mjeseci industrijska proizvodnja porasla je u prosjeku za solidnih 3,3%.

Prema NKD-u, u promatranom razdoblju prerađivačka industrija porasla je u prosjeku za 4,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti.

U skladu s očekivanjima, rast industrije nastavio se i na početku posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, čak i nešto snažnije od očekivanja zahvaljujući pojačanoj dinamici kod proizvodnje Energije. Pozitivne godišnje promjene mogle biti zabilježene i u ostatku tromjesečja. Tako će se u 2025. zabilježiti pozitivna promjena obujma industrijske proizvodnje i njene bruto dodane vrijednosti nakon dvije godine realnog pada. Podaci o BDV-u za razdoblje srpanj-rujan 2025. potvrdili su da je prerađivačka industrija ostvarila godišnji rast i treće tromjesečje zaredom.

Tagovi: #industrijska proizvodnja, #industrija, #prerađivačka industrija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE