Industrijska proizvodnja intenzivirala rast |
| Objavljeno: 01.12.2025 / 11:29 |
| Autor: SEEbiz |
| ANALIZA - Obujam industrijske proizvodnje porastao je u listopadu u odnosu na rujan za 3,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), što je najsnažniji rast na mjesečnoj razini od kraja prošle godine. |
|
Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), najveći doprinos pozitivnoj mjesečnoj promjeni generirala je Energija sa stopom rasta od 16%. Sa znatno skromnijim stopama slijedili su Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Kapitalni proizvodi (+2,1% odnosno +1,5%). U suprotnom smjeru djelovala je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju sa smanjenjem od 14,8%, čime je poništen solidan rujanski rast (+13%). Smanjenje je zabilježila i proizvodnja Intermedijarnih proizvoda (-0,6%). Prema NKD-u, rastom u odnosu na rujan se ističe Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,2%), dok je Rudarstvo i vađenje palo za 1,1%. Prerađivačka industrija porasla je za skromnih 0,4%. Na godišnjoj razini, uz pozitivan učinak baznog razdoblja i snažan tekući rast, Energija je ubrzala s -13,6% na +4,3%, vrativši se u pozitivno područje prvi put od travnja. Pozitivne godišnje stope rasta zabilježili su i Kapitalni proizvodi (+16,7%), Intermedijarni proizvodi (+5,9%) te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,7%). Negativna promjena evidentirana je samo kod promatarnih trajnih proizvoda (-6,9%). U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je rast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi), što je najveća godišnja stopa rasta od travnja ove godine. U prvih deset mjeseci industrijska proizvodnja porasla je u prosjeku za solidnih 3,3%. Prema NKD-u, u promatranom razdoblju prerađivačka industrija porasla je u prosjeku za 4,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti. U skladu s očekivanjima, rast industrije nastavio se i na početku posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, čak i nešto snažnije od očekivanja zahvaljujući pojačanoj dinamici kod proizvodnje Energije. Pozitivne godišnje promjene mogle biti zabilježene i u ostatku tromjesečja. Tako će se u 2025. zabilježiti pozitivna promjena obujma industrijske proizvodnje i njene bruto dodane vrijednosti nakon dvije godine realnog pada. Podaci o BDV-u za razdoblje srpanj-rujan 2025. potvrdili su da je prerađivačka industrija ostvarila godišnji rast i treće tromjesečje zaredom. |
|
|
| Tagovi: #industrijska proizvodnja, #industrija, #prerađivačka industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |
| Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto |
| ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković. |