GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Industrijska proizvodnja pala za 2,3 posto, pad i broja zaposlenih

Industrijska proizvodnja pala za 2,3 posto, pad i broja zaposlenih
INDUSTRIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.03.2026 / 15:43
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju pala na godišnjoj razini, nakon tri mjeseca rasta.
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u siječnju ove godine u usporedbi s prosincem 2025. manji je za 2,9 posto, a u usporedbi sa siječnjem 2025. za 5,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema DZS-ovom priopćenju, objavljenom u petak, u siječnju je industrijska proizvodnja pala za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine skliznula 0,8 posto.
To je prvi pad proizvodnja na godišnjoj razini, nakon snažnog rasta tri mjeseca zaredom. U siječnju je pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen u tri od pet sektora, a najviše u proizvodnji kapitalnih proizvoda, za 4,2 posto.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je, pak, za 3,1 posto, a netrajnih za 1,0 posto. S druge strane, proizvodnja energije porasla je za 5,5 posto, a intermedijarnih proizvoda za 0,4 posto.
Broj zaposlenih u industriji pao za 5,4 % na godišnjoj razini
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u siječnju je prema mjesecu prije broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, pao za 3,3 posto.
U rudarstvu i vađenju čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto veći od dva posto, broj zaposlenih u siječnju je prema prethodnom mjesecu porastao za 3,2 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto, porastao za 0,3 posto.
Prema podacima DZS-a, na godišnjoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za je 6,2 posto. Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 33,8 posto te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 29,6 posto.
Statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini u sklopu prerađivačke industrije registrira u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 33,7 posto. U siječnju 2026. prema siječnju 2025., broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porastao je za 3,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za četiri posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji u siječnju ove godine veća je za 2,9 posto u usporedbi s istim mjesecom lani.
Tagovi: #Industrijska proizvodnja, #industrija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE