Industrijska proizvodnja pala za 2,3 posto, pad i broja zaposlenih |
| Objavljeno: 06.03.2026 / 15:43 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju pala na godišnjoj razini, nakon tri mjeseca rasta. |
|
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u siječnju ove godine u usporedbi s prosincem 2025. manji je za 2,9 posto, a u usporedbi sa siječnjem 2025. za 5,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema DZS-ovom priopćenju, objavljenom u petak, u siječnju je industrijska proizvodnja pala za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine skliznula 0,8 posto.
To je prvi pad proizvodnja na godišnjoj razini, nakon snažnog rasta tri mjeseca zaredom. U siječnju je pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen u tri od pet sektora, a najviše u proizvodnji kapitalnih proizvoda, za 4,2 posto.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je, pak, za 3,1 posto, a netrajnih za 1,0 posto. S druge strane, proizvodnja energije porasla je za 5,5 posto, a intermedijarnih proizvoda za 0,4 posto.
Broj zaposlenih u industriji pao za 5,4 % na godišnjoj razini
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u siječnju je prema mjesecu prije broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, pao za 3,3 posto.
U rudarstvu i vađenju čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto veći od dva posto, broj zaposlenih u siječnju je prema prethodnom mjesecu porastao za 3,2 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto, porastao za 0,3 posto.
Prema podacima DZS-a, na godišnjoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za je 6,2 posto. Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 33,8 posto te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 29,6 posto.
Statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini u sklopu prerađivačke industrije registrira u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 33,7 posto. U siječnju 2026. prema siječnju 2025., broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porastao je za 3,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za četiri posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji u siječnju ove godine veća je za 2,9 posto u usporedbi s istim mjesecom lani.
|
|
|
| Tagovi: #Industrijska proizvodnja, #industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |