Industrijska proizvodnja raste, izgledi neizvjesni |
| Objavljeno: 03.05.2026 / 07:44 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Obujam industrijske proizvodnje smanjio se u ožujku u odnosu na veljaču za 1,7% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima). |
|
Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), negativan doprinos mjesečnoj promjeni došao je od proizvodnje Energije (-10,7%), Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-8,3%) te Kapitalnih proizvoda (-5,9%). Snažniji pad ublažen je rastom kod Netrajnih proizvoda (+2,0%) te Intermedijarnih proizvoda (+0,3%). Rast prerađivačke industrije Prema NKD-u, nakon smanjenja u veljači (-0,7%), Prerađivačka industrija u ožujku je na mjesečnoj razini bila viša za 0,6%. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bila je niža 15,9% dok je kod Rudarstva i vađenja zabilježen rast za 2,1%. Na godišnjoj razini, nakon izraženog rasta tijekom 2025. te rasta u veljači (+7,0%) proizvodnja Kapitalnih proizvoda bila je u ožujku niža za 1,3% (+0,7% u 1. tromjesečju), proizvodnja Intermedijarnih proizvoda viša za 2,2% (+1,8% u 1. tr.) te Netrajnih proizvoda za široku potrošnju viša za 8,7% (+3,4% u 1. tr.). Negativne godišnje promjene u ožujku bilježe Trajni proizvodi za široku potrošnju (-12,7% te -8,8% u 1. tr.) i Energija (-11,8% odnosno -3,1% u 1.tr.). U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je povećanje za 0,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi). Na tromjesečnoj razini, u razdoblju od siječnja do ožujka obujam industrijske proizvodnje u prosjeku je veći 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2025. Prema NKD-u, u prvom tromjesečju, prerađivačka industrija bila je veća za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost Prema našim očekivanjima, industrijska proizvodnja bi i u ovoj godini trebala ostvariti rast premda vjerojatno nešto umjereniji nego lani. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost u međunarodnom okruženju. Aktualne geopolitičke napetosti povećavaju rizik poremećaja na energetskim i logističkim tržištima, što bi moglo negativno utjecati na troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti moglo bi oslabiti inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, što bi se odrazilo i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje. Iako naš osnovni scenarij i dalje pretpostavlja nastavak umjerenog rasta industrije, ravnoteža rizika i dalje je nagnuta prema negativnoj strani. |
|
|
| Tagovi: #industrijska proizvodnja, #industrija, #prerađivačka industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |
| Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto |
| ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković. |