Industrijska proizvodnja raste, izgledi neizvjesni |
| Objavljeno: 03.05.2026 / 07:44 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Obujam industrijske proizvodnje smanjio se u ožujku u odnosu na veljaču za 1,7% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima). |
|
Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), negativan doprinos mjesečnoj promjeni došao je od proizvodnje Energije (-10,7%), Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-8,3%) te Kapitalnih proizvoda (-5,9%). Snažniji pad ublažen je rastom kod Netrajnih proizvoda (+2,0%) te Intermedijarnih proizvoda (+0,3%). Rast prerađivačke industrije Prema NKD-u, nakon smanjenja u veljači (-0,7%), Prerađivačka industrija u ožujku je na mjesečnoj razini bila viša za 0,6%. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bila je niža 15,9% dok je kod Rudarstva i vađenja zabilježen rast za 2,1%. Na godišnjoj razini, nakon izraženog rasta tijekom 2025. te rasta u veljači (+7,0%) proizvodnja Kapitalnih proizvoda bila je u ožujku niža za 1,3% (+0,7% u 1. tromjesečju), proizvodnja Intermedijarnih proizvoda viša za 2,2% (+1,8% u 1. tr.) te Netrajnih proizvoda za široku potrošnju viša za 8,7% (+3,4% u 1. tr.). Negativne godišnje promjene u ožujku bilježe Trajni proizvodi za široku potrošnju (-12,7% te -8,8% u 1. tr.) i Energija (-11,8% odnosno -3,1% u 1.tr.). U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je povećanje za 0,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi). Na tromjesečnoj razini, u razdoblju od siječnja do ožujka obujam industrijske proizvodnje u prosjeku je veći 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2025. Prema NKD-u, u prvom tromjesečju, prerađivačka industrija bila je veća za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost Prema našim očekivanjima, industrijska proizvodnja bi i u ovoj godini trebala ostvariti rast premda vjerojatno nešto umjereniji nego lani. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost u međunarodnom okruženju. Aktualne geopolitičke napetosti povećavaju rizik poremećaja na energetskim i logističkim tržištima, što bi moglo negativno utjecati na troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti moglo bi oslabiti inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, što bi se odrazilo i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje. Iako naš osnovni scenarij i dalje pretpostavlja nastavak umjerenog rasta industrije, ravnoteža rizika i dalje je nagnuta prema negativnoj strani. |
|
|
| Tagovi: #industrijska proizvodnja, #industrija, #prerađivačka industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |