Industrijska proizvodnja u EU usporila u travnju; u Hrvatskoj pad |
Objavljeno: 14.06.2021 / 17:27 |
Autor: SEEbiz / H |
BRUXELLES - Industrijska proizvodnja u EU usporila je u travnju, odražavajući probleme u sektoru sirovina i poluproizvoda, a Hrvatska je prvi puta u šest mjeseci bilježila pad, pokazale su u ponedjeljak procjene europskog statističkog ureda. |
U 27-članoj EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u travnju 0,5 posto u usporedbi s ožujkom kada je prema revidiranim podacima uvećana 0,8 posto, pokazale su prve procjene Eurostata. U eurozoni proizvodnja je ubrzala, na 0,8 posto u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,4 posto. Najviše je na oba područja u travnju porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,9 posto u EU i za 3,4 posto u eurozoni. Intenzivan rast proizvodnje bilježio je i energetski sektor, za 2,9 posto u EU te za 3,2 posto u eurozoni. Smanjena je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u EU, te za 0,3 posto u eurozoni. Razlika u tempu proizvodnje na dva područja povezana je sa sektorom intermedijarnih dobara, koji je u eurozoni bilježio istu stopu rasta kao i u prethodnom mjesecu, dok je u EU njezin rast naglo usporio, pokazuje izvješće. Belgija s najvećim rastom Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u travnju na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Belgiji, za 7,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijede Malta i Estonija s rastom proizvodnje za 5,6 odnosno 4,4 posto. U Hrvatskoj je proizvodnja u travnju na mjesečnoj razini pala 2,1 posto, najsnažnije od prošlogodišnjeg studenoga. U ožujku porasla je 3,4 posto. Najviše je u travnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Danskoj, za 3,8 posto. Slijede Mađarska i Litva s padom proizvodnje od 3,2 odnosno 2,4 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar i Švicarsku. Trag mjera zatvaranja U odnosu na prošlogodišnji travanj, kad je većina zemalja uvela stroge mjere zatvaranja kako bi zaustavila širenje koronavirusa, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilagođenim podacima skočila za 38,7 odnosno 39,3 posto. U ožujku je prema revidiranim podacima europske statističke agencije porasla 11,5 posto na oba područja. Najviše je i u EU i u eurozoni u travnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, koja je više nego udvostručena. U sektoru kapitalnih dobara proizvodnja je poskočila 67,5 posto u EU, te 65,4 posto u eurozoni. Slijedi i sektor intermedijarnih dobara s rastom proizvodnje za 36,9 odnosno 38,7 posto. Znatno blaži, ali još uvijek snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 14 posto u EU, te za 15,4 posto u eurozoni. Blizu je i energetski sektor s rastom proizvodnje za 13,8 odnosno 14,4 posto. Hrvatska u društvu Malte i Estonije Na godišnjoj je razini među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najveći rast industrijske proizvodnje u travnju bilježila Italija, za 79,5 posto. Slijedi Slovačka s rastom proizvodnje za 69,1 posto, te Rumunjska sa 64,5 posto. Hrvatska je među tri zemlje s najnižim dvoznamenkastim stopama rasta proizvodnje u travnju, za 17,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Blizu su i Estonija i Malta gdje je porasla 16,8 odnosno 17,5 posto. U ožujku proizvodnja je u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla 9,9 posto. Jednoznamenkasti rast proizvodnje bilježile su samo Nizozemska, Danska i Finska, za 8,8 odnosno 6,7 i 3,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. |
|
Tagovi: industrijska proizvodnja, hrvatska industrija, prerađivačka industrija, energija, koronakriza |
PROČITAJ I OVO | ||
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj |
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja. |
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023. |
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a. |
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina |
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih. |
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora |
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga. |
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022 |
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured. |