Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), pozitivan doprinos mjesečnoj promjeni došao je od proizvodnje Trajnih proizvoda za široku potrošnju (+5,7%), Energije (+2,0%) te Kapitalnih proizvoda (+1,6%). Pad proizvodnje zabilježen je u Intermedijarnim proizvodima (-3,6%) i Netrajnim proizvodima za široku potrošnju (-1,2%).
Podržano kretanjima na mjesečnoj razini prvenstveno tijekom lipnja i srpnja, na godišnjoj razini zabilježen je rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 5,2% (kalendarski prilagođeni indeksi). U odnosu na kolovoz 2025., proizvodnja Intermedijarnih proizvoda veća je za 14,3%, proizvodnja u Energiji za 10,4%, a proizvodnja u Trajnim proizvodima za široku potrošnju 1,0%. U suprotnom smjeru djelovala je proizvodnja Kapitalnih proizvoda koja je skromnija za 4,2% te proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju s padom od 1,7%.
Prema NKD-u, u kolovozu je Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabilježila rast za 3,7% na mjesečnoj razini (+13,4% godišnje), dok je kod Rudarstva i vađenja zabilježen pad od 5,1% (-3,7% u odnosu na kolovoz 2025.). Proizvodnja u Prerađivačkoj industriji skromnija je za 2,6% u odnosu na mjesec ranije (+4,8% na godišnjoj razini). Unutar prerađivačke industrije, nakon snažnog rasta u srpnju, mjesečnim padom ističe se Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-33,8%) te Proizvodnja električne opreme (-22%). Najsnažniji rast bilježi Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+30,3%) te Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (+27,9%).
Na godišnjoj razini, rastom se ističe Proizvodnja električne opreme (+79,9%). Taj odjeljak ujedno je i najzaslužniji za pozitivna kretanja posljednjih mjeseci. U prvih osam mjeseci ovdje je proizvodnja u prosjeku porasla za 44,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Određenu podršku ukupnom rastu proizvodnje u nastavku godine mogla bi donekle pružiti i energija s obzirom na nedavne informacije o pokretanju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, čime se procjenjuje da će ista količina sirove nafte dati do 30% više dizela.
U odnosu na prosjek drugog tromjesečja, industrijska proizvodnja veća je u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja za solidnih 4,6%, a prerađivačka za 5,1% (sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi). Promatrano prema bruto dodanoj vrijednosti, u drugom tromjesečju zabilježen je blagi godišnji pad ukupne industrije (-0,5%) i stagnacija prerađivačke. Posljednji podaci DZS-a tako sugeriraju na pozitivnija kretanja u trećem tromjesečju.
U prvih osam mjeseci industrija je zabilježila znatno skromniji rast proizvodnje od 1,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je rezultat nepovoljnih mjesečnih kretanja u prvom dijelu godine. Dok se gospodarska aktivnost i dalje primarno oslanja na domaću potražnju, industrijski sektor ostaje izložen vanjskim rizicima. Geopolitička neizvjesnost i povezani poremećaji na energetskim i logističkim tržištima nastavljaju opterećivati izglede te predstavljaju rizik koji bi mogao prigušiti stvarno ostvarenje proizvodnje u narednom razdoblju. Spomenuti rizici mogu negativno utjecati na troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti može oslabiti inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, što se može odraziti i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje. Ipak, dosad je industrija u europodručju pokazivala veću otpornost nego što se očekivalo na početku intenzivnog rasta cijena nafte radi sukoba na Bliskom istoku.
