Inflacija i ove godine ostaje iznad ciljane razine

Dok bi rast potrošačkih cijena u komponentama usluga i hrane trebao usporiti, rast cijena energije će se u 2026. ubrzati. Oko prognoza dominiraju rizici koji bi opću inflaciju mogli gurnuti i na nešto više razine od očekivanih uslijed još uvijek snažne domaće potražnje i kontinuirane svjetske (geopolitičke) neizvjesnosti.

U 2025. prosječan rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini 3,7%

Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za prosinac. Time je zaokružena statistika za 2025. godinu. Priopćenje nije donijelo značajnija iznenađenja, pa time nije ni promijenilo naše izglede za 2026.

S mjesečnim padom od 0,4% u odnosu na studeni, godišnja inflacija spustila se u prosincu na 3,3%.

U razdoblju siječanj-prosinac 2025. rast potrošačkih cijena iznosio je u prosjeku 3,7% u odnosu na isto razdoblje 2024. Najveći dio porasta činile su glavne komponente Usluge i Hrana, alkoholna pića i duhan koje su na godišnjoj razini porasle za 6,2% odnosno 4,9%. Nakon što su u 2024. zabilježile pad, u prošloj godini su cijene u Energiji u prosjeku porasle za 3,2% odražavajući prvenstveno porast administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije. Cijene Neprehrambenih industrijskih dobara bez energije nisu se značajnije promijenile te su se dobar dio godine kretale u skladu s dugoročnim prosjekom.

Usporavanje temeljne inflacije (prema našoj procjeni, s 3,6% u 2024. na 3,1% u 2025.) rezultat je manjeg doprinosa inflacije industrijskih dobara, što zrcali blage uvozne cjenovne pritiske, aprecijaciju eura i nisku stopu rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu.

Promotrimo li harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji služi za usporedbu s drugim državama članicama europodručja, ali i uključuje potrošnju stranih gostiju čime stavlja veći naglasak (ponder) na cijene usluga, inflacija je u 2025. iznosila u prosjeku 4,4%. Inflacijski diferencijal između domaćeg gospodarstva i europodručja time se povećao na 2,2 postotna boda (s 1,7pb u 2024.)

Inflacija ostaje iznad ciljane razine i u 2026.

Očekujemo da će u 2026. inflacija usporiti premda ne bismo bili iznenađeni ako nadmaši razinu ostvarenu 2024. godine (3%). Oko naše trenutne prognoze od 3% godišnje dominiraju rizici koji bi inflaciju mogli gurnuti na nešto više razine (za otprilike 0,2 postotna boda). Naime, iako očekujemo usporavanje inflacije u uslugama i hrani, očekujemo i jačanje doprinosa u Energiji jer Vlada nastavlja s postupnim ukidanjem subvencija. Više puta smo naglasili da je razina cijena energije za potrošače u Hrvatskoj, zajedno s Mađarskom, na najnižim razinama u EU (ispod 60% europskog prosjeka, a u slučaju Mađarske ispod 40%).

Pod pretpostavkom stabilnosti na svjetskom tržištu roba (nafte), najveći doprinos inflaciji mogao bi doći od energetske komponente inflacije. Ipak, ovo je samo pretpostavka, jer su cijene na svjetskom tržištu podložne značajnoj nesigurnosti.

Smatramo da će inflacija usluga usporiti zbog usporavanja rasta plaća, prethodne snažne konvergencije cijena u djelatnostima povezanim s turizmom (restorani i hoteli) i učinka baznog razdoblja. Međutim, očekuje se da će rast gospodarstva i dalje biti potaknut solidnom domaćom potražnjom koja podržava daljnje povećanje cijena. Nadalje, potrošački optimizam ostaje iznad dugoročnog prosjeka, dok zategnuto tržište rada i prethodno značajno povećanje plaća u javnom sektoru vrše pritisak na privatni sektor.

Na kraju, rast cijena hrane, koje i dalje čine značajan dio potrošačke košarice, trebao bi također usporiti. Rast cijena hrane na godišnjoj razini počeo je usporavati prema kraju 2025. uslijed blažih cjenovnih pritisaka na svjetskom tržištu i baznog učinka. Osim toga, proces konvergencije ovdje je završen jer su prema našim procjenama, cijene hrane u Hrvatskoj otprilike 6% više od europskog prosjeka.

Sveukupno, očekujemo određeno usporavanje inflacije ove godine u mjeri nacionalnog i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena. Diferencijal u odnosu na europodručje, koji je premašio 2 postotna boda u 2025., mogao bi se smanjiti, ali se očekuje da će ostati povišen (blizu 2 pb). Tako isti ostaje na značajno višoj razini od pretpandemijskog dugoročnog prosjeka od 0,6 postotnih bodova. Stoga u Hrvatskoj inflacija ostaje iznad ciljanih razina središnje banke, a time i aktualna tema u narednom razdoblju.