U smjeru usporavanja djelovale su ponovno i cijene hrane, gdje se godišnja stopa rasta spustila ispod 2% prvi put u dvije godine. Nasuprot tome, inflacija usluga ponovno se popela iznad 8% godišnje.
Inflacija u prvom polugodištu u prosjeku 4,6% godišnje
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, uz mjesečno smanjenje od 0,4%, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prošlogodišnji lipanj više su za 4,5%, što je za 0,7 postotnih bodova manje nego u svibnju. Najskromniji je to porast od veljače ove godine, prije početka prelijevanja utjecaja rata na Bliskom istoku.
U prvih šest mjeseci inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi u prosjeku 4,6%.
Očekivano, najznačajnije usporavanje zabilježeno je u Energiji gdje je uz mjesečni pad cijena od 2,9% godišnja stopa skliznula s 16,8% na 13,2% (pad doprinosa s 2,6 na 2,1 postotni bod).
U skladu je to s kretanjem cijena nafte na međunarodnom tržištu. Usporavanje je ostvareno i u Hrani, piću i duhanu gdje je uz pad cijena u odnosu na svibanj za 0,2% godišnja stopa skliznula s 2,3% na 1,8% (pad doprinosa s 0,7 na 0,6 postotnih bodova). Inflacija hrane tako je prvi put ispod 2% još od srpnja 2024. S druge strane, godišnji rast cijena Usluga ubrzao je unatoč povoljnom učinku baznog razdoblja, s 7,9% na 8,1%, što sugerira na i dalje značajne tekuće pritiske na rast cijena (+1,1% na mjesečnoj razini). Uz blagi pad od 0,6% u odnosu na svibanj, cijene Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije bile su niže za 0,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-0,7% u svibnju). Detaljni podaci o indeksu potrošačkih cijena bit će objavljeni 15. srpnja.
Indirektni učinci skupljih energenata
Oni će nam pokazati je li nešto snažniji rast cijena u uslugama povezan s indirektnim učincima viših cijena energije u proteklom razdoblju ili odražava nastavak inflatornih pritisaka potaknutih domaćim čimbenicima. Vrijedi spomenuti da dosad nije bilo znakova indirektnih učinaka ni na jednom drugom agregatu inflacije. Stvarni utjecaj na potrošačke cijene prvenstveno će ovisiti o trajanju sukoba između Irana i SAD-a, to jest koliko dugo će ovaj poremećaj u opskrbi trajati. U slučaju nastavka napretka u pregovorima i očuvanje tranzita kroz Hormuški tjesnac, inflacija bi mogla nastaviti blago usporavati, premda će godišnji rast potrošačkih cijena do kraja godine ostati znatno iznad ciljanih razina središnje banke od 2 posto.
