GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Inflacija u Hrvatskoj u svibnju ubrzala na 3,5 posto

Inflacija u Hrvatskoj u svibnju ubrzala na 3,5 posto
CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.06.2025 / 12:40
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Inflacija mjerena potrošačkim cijenama u Hrvatskoj je u svibnju ove godine ubrzala na 3,5 posto, s travanjskih 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak, dok je prema podacima Eurostata, u usporedbi sa ostalim članicama eurozone, Hrvatska i dalje pri vrhu po rastu cijena.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju su u odnosu na svibanj 2024. godine u prosjeku bile veće za 3,5 posto, dok su u odnosu na travanj ove godine u prosjeku veće za 0,4 posto.

Time je prekinut trend smanjenja međugodišnje stope inflacije, koja je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju 3,2 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena međugodišnja stopa inflacije u svibnju za usluge iznosi 6,2 posto, za hranu, piće i duhan 5,1, za energiju 1,7, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini, pak, procijenjen je za usluge 0,6 posto te hranu, piće i duhan na 1,2 posto, dok je za energiju zabilježen pad stope inflacije od 1,1 posto. Istodobno, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u prosjeku su ostale nepromijenjene.


RH u eurozoni među zemljama s najvišom inflacijom

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koje omogućuju usporedbu stopa inflacije među članicama eurozone i EU-a, prema prvoj procjeni, u svibnju 2025. u odnosu na svibanj 2024. u prosjeku su više za 4,3 posto, dok su u odnosu na travanj u prosjeku više za 0,6 posto.

Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom.

Veću stopu od Hrvatske u svibnju imala je samo Estonija (4,6), dok je istu stopu godišnje inflacije kao Hrvatska imala još i Slovačka. Druge zemlje eurozone imale su manju inflaciju, pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata.

Na razini eurozone, godišnja stopa inflacije iznosila je u svibnju 2,5 posto, objavio je Eurostat.

Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija, #usluge, #restorani
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE