GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Inflacija u prosincu 3,3 posto, potvrdili drugi podaci DZS-a

Inflacija u prosincu 3,3 posto, potvrdili drugi podaci DZS-a
CIJENE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.01.2026 / 15:07
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Međugodišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 3,3 posto, potvrdili su u četvrtak drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2025. u odnosu na prosinac 2024. u prosjeku su više za 3,3 posto, dok su u odnosu na studeni u prosjeku niže za 0,4 posto, objavio je DZS.

Tako je inflacija u prosincu osjetnije usporila, s obzirom da je na godišnjoj razini u studenome iznosila 3,8 posto. Prosinačka godišnja stopa inflacije od 3,3 posto ujedno je i jedna od najnižih u 2025. godini. Naime, inflacija je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, u ožujku i travnju po 3,2 posto, svibnju 3,5 posto, lipnju 3,7 posto, u srpnju i kolovozu po 4,1 posto, u rujnu 4,2 posto, a listopadu 3,6 posto. Prema procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2025. godini iznosila 3,7 posto.

Prema glavnim komponentama indeksa, na godišnjoj razini porasle su cijene usluga za 6,3 posto, energije za 3,9 posto, hrane, pića i duhana za 3,1 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za 0,1 posto. Na mjesečnoj razini usluge su poskupjele za 0,3 posto, a pojeftinili su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,8 posto, energija te hrana piće i duhan, po svakoj komponenti za 0,7 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2025. u odnosu na prosinac 2024. u prosjeku su bile više za 3,8 posto. U odnosu na studeni 2025. (na mjesečnoj razini) u prosjeku su niže za 0,3 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 4,4 posto. S objavljivanjem podataka za siječanj, uvodi se nekoliko promjena u izračunu i objavljivanju nacionalnog indeksa potrošačkih cijena (IPC), harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) i harmoniziranog indeksa cijena po stalnim poreznim stopama (HICP CT).

Sva tri indeksa izračunavaju se prema novoj Europskoj klasifikaciji osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2. (ECOICOP, ver. 2), koja je identična klasifikaciji UN COICOP 2018. Također, u izračun se uključuju igre na sreću te se uvodi novo referentno razdoblje za izračun indeksa, 2025. = 100.

Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE