GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Inflacija u prosincu usporila na 3,3 posto

Inflacija u prosincu usporila na 3,3 posto
USPORAVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.01.2026 / 11:58
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS), čime je osjetnije usporila na kraju 2025. godine.

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u prosincu 2025. stopa inflacije iznosila 3,3 posto u odnosu na prosinac 2024. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni prošle godine, bila manja za 0,4 posto.

Tako je inflacija u prosincu osjetnije usporila, s obzirom da je na godišnjoj razini u studenome iznosila 3,8 posto. Prosinačka godišnja stopa inflacije od 3,3 posto ujedno je i jedna od najnižih u 2025. godini. Naime, inflacija je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, u ožujku i travnju po 3,2 posto, svibnju 3,5 posto, lipnju 3,7 posto, u srpnju i kolovozu po 4,1 posto, u rujnu 4,2 posto, a listopadu 3,6 posto.

Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2025. iznosila 3,7 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,3 posto, za energiju 3,9 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 3,1 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2025., cijene usluga su porasle za 0,3 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale za 0,8 posto, a energije te hrane, pića i duhana za po 0,7 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 15. siječnja.

Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u prosincu 3,8 posto

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 3,8 posto, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2025. godine, cijene dobara i usluga u prosjeku bile niže za 0,3 posto.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je dva posto. Hrvatska je po visini inflacije bila četvrta zemlja eurozone, pri čemu su višu inflaciju imale Slovačka i Estonija, po 4,1 posto, te Austrija, 3,9 posto.

Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE