GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Inflacija u rujnu ubrzala na 4,7 posto

Inflacija u rujnu ubrzala na 4,7 posto
PRVA PROCJENA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.10.2026 / 16:55
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Međugodišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je iznosila 4,7 posto, a u odnosu na kolovoz te cijene porasle su za 0,9 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS) u svojoj prvoj procjeni.

To je ubrzanje međugodišnje stope inflacije u odnosu na kolovoz, kada je iznosila 4,2 posto, za 0,5 postotnih bodova. U odnosu na međugodišnju inflaciju u srpnju, stopa za rujan veća je za 0,8, a u odnosu na lipanj za 0,2 postotna boda.


Energija najveći krivac

Na rast inflacije u rujnu najviše je utjecao rast cijena energije.

Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je na godišnjoj razini u rujnu poskupjela za 20,5 posto, usluge 7,6 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, pojeftinilil za 1,4 posto.

Na mjesečnoj razini, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije u rujnu su bili skuplji nego u kolovozu za 2,8 posto te energija, za 2,7 posto, dok su usluge pojeftinile za 0,7, a hrana, piće i duhan za 0,2, posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u rujnu 2026. u odnosu na rujan 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,3 posto, a u odnosu na kolovoz 2026. u prosjeku su ostale na istoj razini.

Podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za rujan 2026. dostupni su na Eurostatovim internetskim stranicama. Ti podaci pokazuju da Hrvatska više nije u skupini zemalja eurozone s najvećom inflacijom, jer veću stopu od njezine imaju Belgija, Bugarska, Grčka, Španjolska, Cipar, Litva i Luksemburg.


Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za rujan 2026. prema klasifikaciji ECOICOP, verzija 2, objavljuju se 15. listopada.

Inflacija u eurozoni u rujnu ubrzala na 3,8 posto

Inflacija u eurozoni snažno je ubrzala u rujnu, dosegnuvši 3,8 posto, najvišu razinu u tri godine, uz zamjetno poskupljenje energije i svježe hrane, pokazali su u petak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u rujnu 3,8 posto, izračunali su statističari, i bila je najviša od rujna 2023. godine.

U kolovozu je bila iznosila 3,2 posto, prema revidiranom podatku.

Daleko je najsnažnije i u rujnu poskupjela energija, za 18,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, izračunali su statističari. U kolovozu cijene su joj na godišnjoj razini uvećane za 14,3 posto.

Zamjetno je na početku jeseni ubrzao i rast cijena svježe hrane, na 4,0 posto. U kolovozu poskupjela je na godišnjoj razini za 2,7 posto.

Usluge su pak u rujnu bile skuplje za 3,2 posto nego prije godinu dana, uz nešto snažniji rast cijena nego na kraju ljeta.

Kad se isključe energija i svježa hrana, potrošačke cijene u eurozoni bile su u rujnu više za 2,2 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunali su statističari. U kolovozu temeljna inflacija bila je iznosila 2,1 posto.

Mjesečna usporedba pokazuje rast potrošačkih cijena u rujnu za 0,6 posto. U kolovozu uvećane su u odnosu na prethodni mjesec za 0,4 posto.

Daleko su najsnažnije u rujnu i na mjesečnoj razini porasle cijene energije, za 3,9 posto. U kolovozu bile su više za 2,9 posto nego u prethodnom mjesecu.

Zamjetno je poskupjela i svježa hrana, za 1,3 posto u odnosu na kolovoz, kad su joj cijene na mjesečnoj razini kliznule za 0,1 posto.

Usluge su pak u rujnu na mjesečnoj razini pojeftinile za 0,7 posto, nakon 0,1‑postotnog rasta njihovih cijena u kolovozu, pokazale su tablice Eurostata.b

Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija, #eurozona
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE