Inflacija u Sloveniji skočila na tri posto

To je najviša stopa inflacije u Sloveniji od travnja prošle godine.

Hrana i piće

Povećanje cijena hrane i bezalkoholnih pića (za 7,6 posto) pridonijelo je međugodišnjoj inflaciji s 1,4 postotna boda. Nakon toga slijedili su porasti cijena odjeće i obuće (za 6,9 posto) te više cijene u restoranima i hotelima (za 5,1 posto) – svaka od ove dvije skupine povećala je inflaciju za 0,4 postotna boda, objavio je danas statistički ured.

Statističari su pad cijena zabilježili samo u skupinama prijevoz (–1,1 posto) i komunikacije (–0,1 posto).

Usluge su porasle u prosjeku za 3,1 posto, a roba za 3,0 posto. Cijene polutrajnih dobara porasle su za 5,2 posto, dobara svakodnevne potrošnje za 3,2 posto, a trajnih dobara za 0,3 posto.

U međuvremenu, u usporedbi sa srpnjem, cijene robe široke potrošnje u prosjeku su ostale iste.

Porasle su cijene paketa za odmor (za 1,1 posto) i hrane (za 0,3 posto). Obje skupine pridonijele su mjesečnoj inflaciji s 0,1 postotnim bodom. S druge strane, skupine obuća (cijene su pale za 5,7 posto) te proizvodi i usluge za osobna vozila (-1,3 posto) kompenzirale su je s po 0,1 postotnim bodom.

U prvih osam mjeseci godine potrošačke cijene porasle su za 3,1 posto, a u osam mjeseci ove godine bile su u prosjeku 2,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Iznad prosjeka eurozone

Međugodišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe u EU, u kolovozu je također iznosio 3,0 posto. To je bilo 0,1 postotni bod više nego u srpnju i 1,9 postotnih bodova više nego prije godinu dana. Na mjesečnoj razini cijene su također u prosjeku bile nepromijenjene.

U prvih osam mjeseci ove godine cijene prema ovom indeksu porasle su za 2,5 posto, a u prvih osam mjeseci bile su u prosjeku 2,4 posto više nego u usporedivom razdoblju prošle godine.

Iako Eurostat još nije objavio podatke o inflaciji eura u kolovozu, slovenska inflacija u srpnju je već iznosila 2,9 posto, što je znatno iznad prosjeka eura od 2,0 posto. Također je bila viša od prosjeka EU od 2,4 posto.

Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku na temelju godišnjih izvora podataka, slovenski bruto domaći proizvod (BDP) realno je porastao za 1,7 posto u 2024. godini. Vrijednost godišnje procjene rasta BDP-a time je za 0,1 postotni bod viša od tromjesečne procjene objavljene 14. veljače.

Kako je danas objavio Statistički zavod, BDP za prošlu godinu, prema godišnjoj reviziji procjene, iznosio je 67,418 milijardi eura, što je za 5,3 posto više nominalno ili mjereno u tekućim cijenama nego godinu prije, te za 1,7 posto više mjereno volumenom ili isključujući utjecaj promjena cijena. Rast BDP-a u 2023. iznosio je 2,4 posto.

Proizvodne djelatnosti (0,8 postotnih bodova), trgovina te održavanje i popravak vozila (0,3 postotna boda) te informacijske i komunikacijske djelatnosti (0,2 postotna boda) najviše su pridonijele prošlogodišnjem povećanju obujma BDP-a.

Konačna potrošnja kućanstava realno je porasla za 3,8 posto, dok je konačna potrošnja opće države porasla za 7,3 posto.