Inflacija u Sloveniji u lipnju ponovno iznad dva posto |
| Objavljeno: 30.06.2025 / 12:20 |
| Autor: SEEbiz |
| LJUBLJANA - Potrošačke cijene u lipnju porasle su za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je 0,4 postotna boda više nego u svibnju. Međugodišnja inflacija se time vratila iznad dva posto. |
|
U usporedbi s početkom godine, cijene su krajem lipnja bile više za 2,6 posto. Na mjesečnoj razini inflacija u lipnju iznosila je 0,8 posto. Najveći doprinos međugodišnjoj inflaciji u lipnju, 1,2 postotna boda, dali su porasti cijena hrane i bezalkoholnih pića. Cijene u ovoj skupini porasle su za 6,7 posto. S 0,4 postotna boda slijedili su porasti cijena u restoranima i hotelima (5,0 posto). Porasti cijena u skupinama alkoholna pića i duhan (4,1 posto), zdravstvo (3,7 posto) te rekreacija i kultura (2,4 posto) dodali su po 0,2 postotna boda, objavio je statistički ured. S druge strane, cijene u skupini stanovanja, vode, struje, plina i ostalih goriva pale su za 1,5 posto, smanjujući inflaciju za 0,2 postotna boda. Usluge su u lipnju u prosjeku bile skuplje za 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a roba za 2,0 posto. U usporedbi sa svibnjem, potrošačke cijene porasle su u prosjeku za 0,8 posto. Najznačajniji utjecaj na mjesečnu inflaciju na početku ljetne sezone imale su 9,1 posto više cijene aranžmana za odmor, što je pridonijelo 0,4 postotna boda mjesečnoj inflaciji. Povećanje cijena hrane, čije su cijene u skupini porasle za 1,2 posto, dodalo je 0,2 postotna boda mjesečnoj inflaciji. Više cijene duhana (2,0 posto), namještaja i opreme za dom (1,9 posto) te proizvoda i usluga za osobna vozila (0,6 posto) pridonijele su s po 0,1 postotnim bodom. S druge strane, inflaciju su ublažile niže cijene odjeće za 0,1 postotni bod, koje su pale u prosjeku za 1,8 posto. Od početka godine do kraja lipnja potrošačke cijene porasle su za 2,6 posto. U istom razdoblju prošle godine godišnji porast cijena u prvih šest mjeseci iznosio je 2,3 posto. Prosječna međugodišnja inflacija u razdoblju od siječnja do lipnja iznosila je 2,0 posto. Cijene u skupini rekreacija i kultura najviše su porasle u šestomjesečnom razdoblju (za 8,4 posto), a slijede porasti cijena u skupinama restorani i hoteli (5,0 posto), hrana i bezalkoholna pića (4,6 posto), zdravstvo (4,1 posto), alkoholna pića i duhan (3,8 posto) te odjeća i obuća (2,7 posto). S druge strane, cijene od početka godine do kraja lipnja najviše su pale u skupini stanovanje, voda, struja, plin i ostala goriva. Proizvodi i usluge u ovoj skupini pali su u prosjeku za 1,5 posto. Godišnji rast cijena, mjeren Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe u EU, u lipnju je iznosio 2,5 posto. Mjesečni rast cijena prema ovom indeksu iznosio je 0,6 posto. |
|
|
| Tagovi: #inflacija u sloveniji, #inflacija, #hrana, #piće, #zdravstvo, #SLOVENIJA |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |