Inflacija ubrzala u rujnu, na godišnjoj razini iznosi 4,2 posto |
| Objavljeno: 01.10.2025 / 12:40 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,2 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija opet ubrzala na godišnjoj razini, dok podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i u devetom mjesecu bila među najvišima u eurozoni. |
|
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u rujnu 2025. stopa inflacije iznosila 4,2 posto u odnosu na rujan 2024. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec, to jest kolovoz ove godine, cijene porasle za 0,4 posto. Inflacija je, nakon što je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju po 3,2 posto, počela ubrzavati svoj rast na godišnjoj razini, pa je u svibnju iznosila 3,5 posto, u lipnju 3,7 posto, a u srpnju 4,1 posto. U kolovozu je također iznosila 4,1 posto, čime je prekinut tromjesečni trend ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini, no u rujnu je tako opet došlo do blagog bržeg rasta. Najviše poskupjeli usluge, hrana i piće Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi šest posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 5,6 posto, energiju 4,5 posto, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a. Na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz 2025., cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za 2,9 posto, energije za 0,3 posto, dok su cijene usluga prosječno pale za 1,1 posto, a hrane, pića i duhana za 0,3 posto. DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u rujnu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 15. listopada. Jedino Estonija s višom inflacijom od Hrvatske Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz ove godine, cijene dobara i usluga u prosjeku bile niže za 0,6 posto. Promatrano na godišnjoj razini, Hrvatska je tako i u devetom mjesecu bila među zemljama s najvišom inflacijom. Istu stopu kao Hrvatska zabilježila je i Slovačka, dok je viša inflacija registrirana jedino još u Estoniji, 5,2 posto. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u rujnu iznosila je 2,2 posto. Nakon Estonije, Hrvatske i Slovačke, najviša inflacija, od 4,1 posto, zabilježena je u Latviji, slijedi Austrija s 3,9 posto, Litva s 3,7 posto itd. |
|
|
| Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija, #usluge, #turizam |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |