Inflacija usluga i dalje muči Hrvatsku

Rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini zadržao se na 4,1%, kao i u srpnju. Najveći doprinos ustrajnosti inflacije pružio je rast cijena u uslugama.

Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio preliminarnu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za kolovoz. U skladu s očekivanjima, nakon jačanja inflatornih pritisaka tri mjeseca zaredom, u kolovozu je dinamika godišnjeg rasta ostala ista kao i u srpnju. Naime, uz mjesečni rast od 0,1%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,1%. U prvih osam mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje lani.

Ponovno ubrzanje inflacije usluga uz snažne tekuće pritiske

Na godišnjoj razini, ubrzanje rasta cijena u kolovozu bilježe sve glavne komponente indeksa, osim Hrane, pića i duhana gdje je zabilježeno usporavanje s 6,6% na 6,2%, prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja. U smjeru jačanja inflatornih pritisaka ponajviše je djelovala inflacija usluga, ubrzavši s 5,7% na 6,4%. Unatoč visokoj bazi u ovom agregatu, tekući pritisci nastavljaju biti snažniji od dugoročnog obrasca kretanja, pa je tako mjesečni porast u kolovozu iznosio snažnih 1,4%, najviše od početka godine. Pozitivan, ali znatno skromniji doprinos pružile su cijene Energije s ubrzanjem rasta za 0,2pb na 2,5% u kolovozu (-1% na mjesečnoj razini) i cijene Neprehrambenih industrijskih dobara bez energije gdje je rast iznosio 0,5% (-0,7% u odnosu na srpanj).

Više informacija bit će dostupno 15. rujna kada će DZS objaviti konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju. Uz dostupne podatke o kretanju cijena u posebnim agregatima, očekujemo da će temeljna inflacija ubrzati s 3% na 3,4% godišnje.

Inflacija tijekom trećeg tromjesečja ostaje povišena

Najveći doprinos općoj inflaciji i dalje dolazi od cijena hrane i usluga, koji je u kolovozu iznosio 3,6 postotnih bodova, odnosno gotovo 90% ukupnog porasta. Upravo tekući pritisci u ovim agregatima inflacije posljednjih se mjeseci kreću iznad uobičajenog, dugoročnog obrasca kretanja, što je i glavni razlog zašto prognoziramo nešto višu stopu inflacije nego prošle godine.

Tek u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, dobrim dijelom zbog učinka baznog razdoblja, što bi uz očekivano blago usporavanje domaće potražnje i već izraženu konvergenciju cijena europskom prosjeku u prethodnom razdoblju moglo donekle obuzdavati daljnje cjenovne pritiske. S druge strane, svojevrsni rizik za naša očekivanja predstavlja razmjerno visoka stopa štednje s početka ove godine te postojana potražnja za kreditima koja bi se barem donekle mogla ograničiti makroprudencijalnim mjerama središnje banke koje su u primjeni od 1. srpnja. Uz navedeno, rizik predstavljaju i administrativne odluke poput limitiranja cijena određenih proizvoda (primjerice, poput najavljenog postupnog povlačenja preostalih energetskih mjera za potporu kućanstvima). Rizik za inflaciju, osobito onu troškovnu, i dalje predstavlja mogućnost da vremenske (ne)prilike utječu na cijene prehrambenih sirovina kao i geopolitičke napetosti te njihov utjecaj na cijene sirove nafte odnosno goriva i maziva na lokalnom tržištu.

Inflacija u europodručju neznatno ubrzala

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) blago je ubrzala, s 4,5% na 4,6%, što je 2,5 postotna boda više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju (ubrzanje s 2,0% u srpnju na 2,1% u kolovozu). Podsjetimo, postojano viša inflacija mjerena harmoniziranim indeksom u odnosu na nacionalni pokazatelj (IPC) odražava razlike u strukturi košarice dobara i usluga. Primjerice, udio usluga, osobito ugostiteljskih i usluga smještaja, znatno je viši u HIPC-u u odnosu na IPC, budući da uključuje i potrošnju stranih gostiju. S druge strane, udio hrane i energije nešto je niži.

Promatrano prema državama članicama europodručja, višu stopu bilježi jedino Estonija (6,2%), a Hrvatsku prate Slovačka (4,4%), Austrija i Latvija (obje bilježe 4,1%). Uz pad u Cipru (-0,1%), najnižu godišnju stopu opće inflacije u kolovozu bilježi Francuska (0,8%), Italija (1,7%) i Irska (1,8%).