Inflacija zabrinjava ministre financija, ECB signalizira povećanje kamata

"Borba protiv inflacije mora biti veliki politički prioritet na europskoj razini", rekao je Christian Lindner u Bruxellesu u ponedjeljak, nazvavši nedavno povećanje potrošačkih cijena razlogom "najveće zabrinutosti stanovnika".

Zemlje eurozone suočavaju se s rekordnom inflacijom, koja je u travnju u prosjeku dosegnula 7,4 posto. Estonija i Litva, najteže pogođene zemlje eurozone, zabilježile su rast cijena na godišnjoj razini za 19, odnosno 16,6 posto.

Rast potrošačkih cijena posljedica je ponajviše skoka cijena energije i poremećaja u nabavnim lancima, što je odatno pogoršano ratom u Ukrajini.

"Visoke cijene energije i drugih dobara na svjetskim tržištima znači da nam je, na kontinentu, naša kupovna moć pala", rekao je Paschal Donohoe, irski ministar financija.

"Međutim, sada smo otporniji da se sučelimo s ovim novim šokom", rekao je Donohoe, navodeći prošle štednje, "zdrave bilance u financijskom sektoru te fleksibilnost i agilnost gospodarstva" kao pozitivne pokazatelje.

Prošloga je tjedna Europska komisija revidirala svoju gospodarsku prognozu, prilagodivši svoju projekciju gospodarskog rasta u Europskoj uniji i eurozoni u 2022. na 2,7 posto, s prethodnih 4 posto.

Lindner je pozvao zemlje u eurozoni "da učine sve što je moguće kako bi vratile stabilnost što je prije moguće", sugerirajući smanjenje deficita i javne potrošnje temeljene na dugu kako bi se ublažila inflacija.

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde naznačila je, pak, u ponedjeljak na blogu da bi kreditiranje uskoro moglo poskupiti.

"Na temelju trenutačnih izgleda, vjerojatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja", napisala je Lagarde, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema svom prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina.

Trenutačno je ključna depozitna stopa središnje banke na minus 0,5 posto. Glavna stopa refinanciranja je na nuli.

Daljnji porast stope ovisit će o izgledima inflacije, rekla je Lagarde, upozoravajući da se "tempo i ukupni opseg prilagodbe ne mogu odrediti" unaprijed.

Na sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak su ministri financija eurozone također raspravljali i kako nastaviti s bankovnom unijom, odgovorom Europske unije na financijsku krizu 2008. godine, čija je provedba zastala posljednjih godina.

Ministri su također razmotrili prijave za mjesto čelnika Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), tijela zaduženog za spašavanje članica eurozone, smanjivši broj kandidata na tri. Sadašnji glavni direktor Klaus Regling odlazi u mirovinu u listopadu.