Izražen rast na godišnjoj razini i dalje je rezultat poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava nakon pristupanja europodručju. Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan.
U skladu s navedenim uz nastavak solidnog nominalnog rasta BDP-a, na kraju drugog tromjesečja relativni pokazatelj inozemne zaduženosti blago se spustio na 77,4% (-0,3pb u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2024.).
Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 23,6% krajem lipnja 2024. (27,6% na kraju 2023.), a iznosio je gotovo 15 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 28,3% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,9 mlrd. eura (+411,3 milijuna eura ili 2,4% više u odnosu na kraj 2023.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju lipnja je u odnosu na kraj 2023. porastao je za 1,9 mlrd. eura ili 14,1%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 23,7%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem lipnja iznosio je 15 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 5,5 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2023. povećan za 0,9 mlrd eura odnosno 20,1%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 8,7%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 33,6 mlrd. eura ili 53,1% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 29,7 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 46,9% ukupnog bruto inozemnog duga.
Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju i dalje pooštrene uvjete financiranja na međunarodnom tržištima kao i relativno nepovoljna investicijska klima, (geo)politička i ekonomska neizvjesnost što dovodi do povišene averzije prema riziku.
