Investicijski sporazum EU-Kina zasad na ledu

„Sporazum je na ledu i tamo će i ostati neko vrijeme", kaže Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta. Velike parlamentarne skupine u Europskom parlamentu, koje bi sporazum s Kinom trebale odobriti, prošlog tjedna su odlučile ne baviti se „Sveobuhvatnim sporazumom o investicijama" (CAI) dokle god su na snazi kineske sankcije protiv više Europskih zastupnika.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis u utorak je u jednom intervjuu objasnio da je sporazum „na neki način suspendiran". Trgovinska politika ne može se odvojiti od kineskih sankcija koje od ožujka pogađaju zastupnike zbog njihove kritike stanja ljudskih prava i ugnjetavanja ujgurske manjine u Kini.

„Gospodin Dombrovskis zapravo ništa novo nije rekao, ali nikada nije rekao tako jasno", kaže zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer.

I Bütikoferu je zabranjen ulazak u Kinu. On je predsjednik Radne skupine za Kinu u Europskom parlamentu i otvoreno kritizira jednopartijsku diktaturu u Narodnoj Republici.

Nakon što su SAD i skupina sedam najjačih industrijskih zemalja (G7) zaoštrili ton prema Pekingu, sada to čini i Europska unija. Kritike nacrta investicijskog sporazuma počele su još početkom godine. Prema ocjeni mnogih Europarlamentaraca on ne nudi dovoljno prednosti i pravne sigurnosti Europskim kompanijama i Kina ne čini značajne ustupke.

„Sporazum je usvojen na silu“, smatra stručnjak za trgovinska pitanja Bernd Lange. Pred sam kraj 2020. godine njemačko predsjedanje Vijeću EU-a, a uz pomoć Francuske, najavilo je politički dogovor s Kinom o sporazumu, jer je kancelarki Angeli Merkel bio vrlo važan taj uspjeh.

To je i razumljivo, jer Njemačka je daleko najveći trgovinski partner Kine u EU-u, naglašava zastupnik Zelenih Bütikofer. Posebno bi njemački i francuski koncerni, a osobito automobilska industrija, profitirali od investicijskog sporazuma. S druge strane, manje države EU-a nisu osobito zainteresirane za taj ugovor.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu je ukazala na značenje sporazuma. To je „vrlo važan pothvat, jer, kada je riječ o pristupu tržištu, dobivamo više reciprociteta", rekla je kancelarka na sastanku sa zastupničkom skupinom kršćanskih demokrata CDU/CSU. Kada je riječ o Kini, važno je uzeti u obzir „širu sliku“.

U planu je bilo da se do kraja ove godine s kineskom stranom postigne dogovor o konkretnom tekstu ugovora, da ga odobre države-članice EU-a i da onda s Europskim parlamentom krene proces ratifikacije. Taj vremenski plan sada pada u vodu.

„Bez značajnog popuštanja“ ništa neće ići, ocjenjuje predstavnik kršćanskih demokrata zadužen za vanjskopolitička pitanja Michael Gahler. Sankcije Pekinga uperene su inače i protiv njega.

Europska unija je još prošle godine odlučila Kinu tretirati na tri načina: kao partnera, kada je riječ o zaštiti klime i trgovini. Kao suparnika na svjetskom tržištu budućih tehnologija i podataka. I kao protivnika kada se radi o političkom sustavu i ljudskim pravima. Tu strategiju povjerenici EU-a zaduženi za industrijsku politiku i konkurenciju, Thierry Breton i Margrethe Vestager, pokušavaju poduprijeti novom ekonomskom politikom.

Europska unija bi, po riječima Margrethe Vestager, trebala ostati otvorena za poslovanje, ali istovremeno i postati strateški neovisnija. „Otvorenost zahtijeva pravednost“, rekla je obraćajući se ne samo Kini.

„Europska unija je velesila kada je riječ o trgovini i investicijama“, istakla je Vestager u Bruxellesu. Ta pozicija bi se morala braniti i tržište EU-a zaštititi od nelojalne konkurencije. Tako bi ubuduće državnim kompanijama, recimo iz Kine, trebalo biti zabranjeno kupovanje kompanija u Europi, ako se pritom koristi državna pomoć koja je u EU-u zabranjena.

Idućih mjeseci Europska komisija također želi donijeti zakone kojima bi javni ugovori iz Europe bili ukinuti za kineske kompanije, ako kineskim ponuđačima Peking omogućuje nepoštene prednosti.

„Kina je posljednjih godina postala restriktivnija iznutra i agresivnija izvana", smatra europski zastupnik Reinhard Bütikofer. Na to se mora reagirati složno s novom američkom administracijom, kaže on. EU također planira i „zakon o lancu opskrbe", kojim bi upotreba prisilnog rada za uvozne proizvode – ne samo iz Kine – trebala biti isključena.

Njemačka i Francuska, koje iznadproporcionalno profitiraju od trgovine s Kinom, snažno su se zalagale za Sporazum o investicijama. Posebno je njemačka kancelarka Angela Merkel zainteresirana za dobre odnose s Kinom, što je tek nedavno postalo jasno, nakon bilateralnih konzultacija s kineskim vodstvom. Pored toga 16 država EU-a zagovora suradnju s Kinom u sklopu inicijative „Pojas i put", odnosno „Novi put svile", kojom Kina Europskim partnerskim državama obećava velike investicije.

To očito utječe na odluke u Bruxellesu: članica EU-a Mađarska, koja je važan dio „Novog puta svile“, već tjednima u Vijeću ministara EU-a blokira zajedničku osudu kineske politike prema Hong Kongu.

Europska komisija će sada pokušati objediniti različite interese zemalja članica u odnosu na Kinu.

To nije lako, smatra Reinhard Bütikofer, koji već godinama njemačku politiku prema Kini kritizira kao previše jednostranu. „Jasno je međutim da CAI, Sporazum s Kinom kakav trenutno postoji, nikada neće stupiti na snagu“, rekao je Bütikofer prije nekoliko tjedana.

On smatra da je skandalozno to što su „Sveobuhvatnim sporazumom o investicijama“ (CAI) prihvaćena ograničenja za Europske nevladine organizacije i zaklade u Kini, koja čak nadilaze i dosadašnja kineska ograničenja.