GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Izvoz u prvom polugodištu porastao 35,6 posto, a uvoz za 51,8 posto

Izvoz u prvom polugodištu porastao 35,6 posto, a uvoz za 51,8 posto
ROBNA RAZMJENA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.08.2022 / 16:50
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je nešto više od 90 milijarde kuna, što je 35,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,8 posto, na 152,5 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvoj polovici ove godine iznosio 62,4 milijarde kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje bio je veći za 28,4 milijarde kuna.

Brži rast uvoza od izvoza odrazio se i na pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom, koji za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 59,1 posto, dok je u isto vrijeme lani pokrivenost uvoza izvozom bila na 66,1 posto.

Po podacima DZS-a, u zemlje članice EU-a je u prvom polugodištu ove godine izvezeno roba u vrijednosti 64,2 milijarde kuna ili 42,3 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno je vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla za 44,1 posto, na 112,3 milijarde kuna.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast za 21,4 posto, na 25,8 milijardi kuna, uz istodoban snažan skok robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 78,5 posto, na 40,2 milijarde kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine je iznosio 11,9 milijardi eura, što je na godišnjoj razini rast za 35,8 posto. Istovremeno, uvoz je porastao za 51,9 posto, na 20,2 milijarde eura.

Vanjskotrgovinski deficit je tako, izraženo u eurima, iznosio 8,3 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a u prvom je polugodištu izvezeno roba u vrijednosti od 8,5 milijardi eura, odnosno 42,4 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je vrijednost uvoza iz tih zemalja porasla za 44,2 posto, na 14,9 milijardi eura.

Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 21,6 posto, na 3,4 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a skočila za 78,8 posto, na 5,3 milijarde eura.

Izvoz u pet mjeseci porastao 35,9 posto, a uvoz za 53 posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih pet mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao za 35,9 posto, na 73,5 milijardi kuna, a uvoz za 53 posto, na 125,5 milijardi kuna.

Time je DZS korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila 73,2 milijarde kuna, ili 35,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a uvoz porastao za 47 posto, na 120,6 milijardi kuna.

Po drugim je podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih pet mjeseci iznosio je 52 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do svibnja 2022. bila je 58,6 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih pet mjeseci porastao za 36,1 posto, na 9,7 milijardi eura, a uvoz za 53,3 posto, na 16,6 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 6,9 milijardi eura.

Tagovi: hrvatski izvoz, hrvatski uvoz, izvoz, prerađivačka industrija
PROČITAJ I OVO
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ANALITIČARI
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ZAGREB - Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
RADNA SNAGA
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
ZAGREB - U Hrvatskoj je ovo ljeto u klasičnom radnom odnosu bilo 25 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina. Osim te skupine radnika koji su nastavili raditi i nakon što su stekli formalne uvjete za mirovinu, na pola radnog vremena bilo je zaposleno i oko 23 tisuće umirovljenika, piše u petak Večernji list.
Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
INFLACIJA
Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
BERLIN - Cijene u Njemačkoj vrtoglavo rastu, baš kao i prije pola stoljeća. Gdje su paralele između današnjih poskupljenja i inflacije u sedamdesetim godinama? Što je sada drugačije?
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
PESIMIZAM
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
ZAGREB - Očekivanja potrošača u EU i eurozoni spustila su se u rujnu na najnižu razinu otkada Europska komisija provodi istraživanja, pritisnuta visokim troškovima života i inflacijom koji kućne budžete ograničavanju na osnovne potrepštine.
Tramišak: Prijave na natječaje iz nove financijske perspektive početkom 2023.
NAJAVE
Tramišak: Prijave na natječaje iz nove financijske perspektive početkom 2023.
ZAGREB - Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit će raspisani do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine, izvijestila je u četvrtak ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE