U srpnju je vrijednost izvezenih roba iznosila 2,4 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini porast za 26%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,7 mlrd. eura, povećala se za 6,8% u odnosu na lipanj. Posljedično, manjak u bilanci robne razmjene s inozemstvom se poboljšao na 1,36 mlrd. eura (-10,2% na godišnjoj razini i -15,6% u odnosu na lipanj). U skladu s navedenim, pokrivenost uvoza izvozom je porasla na 63,6%.
Promatrano kumulativno, na godišnjoj razini, u razdoblju siječanj-srpanj vrijednost izvoza porasla je za 4% dok je vrijednost uvoza porasla za 5,7% te se manjak u bilanci robne razmjene povećao za 8% na 11,1 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom je u promatranom razdoblju iznosila 55,7%.
S obzirom na snažan utjecaj promjena cijena energenata na trendove u robnoj razmjeni proteklih godina, promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), isključujući mineralna goriva i maziva, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast vrijednosti uvoza roba za snažnijih 7,4%, dok je rast izvoza roba iznosio 2,6%. Ovdje je važno spomenuti da se radi o nominalnim kategorijama, odnosno kategorijama koje nisu prilagođene za inflaciju. Međutim, rast vrijednosti uvoza u, primjerice, kategorijama Strojevi i prijevozna sredstva ili Razni gotovi proizvodi zrcali i snažniju domaću potražnju. S druge strane, skromna, ali i dalje negativna godišnja stopa kod vrijednosti izvoza u primjerice kategoriji Strojevi i prijevozna sredstva ukazuje na i dalje prigušenu potražnju kod vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja.
Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-srpanj 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju smanjio se za 1,5% dok se u Sloveniju povećao 2,3% a u Njemačku za 1,5%. S druge strane, vrijednost uvoza iz Italije porasla je za 3,2%, iz Slovenije za 8,3%, a Njemačke za 5,8% također potvrđujući rast domaće potražnje. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.
Hrvatska je na tržište Europske unije u prvih sedam mjeseci 2024. izvezla robe u vrijednosti od 9,2 mlrd. eura ili 66,6% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje za 0,5%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 8,7% i vrijednost uvoza od gotovo 18 mlrd. eura (78,4% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 10,3 mlrd. eura (+17,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). U razmjeni su članice CEFTA-e činile 20,1% izvoza i 5,7% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 50,% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno za 459 mil. eura.
