Izvoznici: Porez na ekstraprofit ne bi bio u duhu europske uredbe

Izvoznici su usporedili prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit i uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Tvrde da dodatni porez na dobit koji se predlaže u Hrvatskoj u biti nije identičan namjeri iz EU-ove uredbe koja ima za cilj uvođenje solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75 posto prihoda. Hrvatski bi zakon, tvrde, zahvatio sve sektore, djelatnosti i aktivnosti velikih poduzetnika, što zasigurno nije bila namjera donošenja europske uredbe.

Dodaju kako je "jedini presjek skupa oba teksta" stopa od 33 posto kao najniža moguća stopa te riječ "dobit".

Kažu da su oba teksta u funkciji osiguranja dodatnih prihoda državnog proračuna uz obrazloženje da će se tako osigurati sredstva za provođenje mjera pomoći kućanstvima, institucijama i gospodarstvu pogođenom visokom cijenom energenata.

No, kako navode, ta namjenska upotreba poreznih prihoda izričito se ne spominje u prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, a kako su porezi nenamjenska davanja treba odgovarajućom regulativom osigurati namjensko korištenje ili ih nazvati doprinosom.

Tvrde da su veliki poduzetnici u Hrvatskoj postojećim porezom na dobit već oporezivani višom stopom, što usporedno s uvođenjem dodatnog poreza i neovisno o njegovom privremenom karakteru, znači višestruko veći porezni teret i porezno kažnjavanje velikih poduzeća.

Stoga smatraju neopravdanim po hitnom postupku uvoditi dodatni porez na dobit za sve sektore u Hrvatskoj, koji nisu mogli ostvariti korist u situaciji rasta cijena energenata, niti su ostvarili višak prihoda kako navodi europska uredba.

"Upravo suprotno, poduzetnici na koje se zakon o dodatnom porezu na dobit odnosi na isti su način kao i drugi poduzetnici pogođeni rastom troškova energenata i s njima povezanim rizicima", kažu izvoznici.

Dodatno, napominju kako se dodatni porez na dobit uvodi krajem 2022. godine, a odnosi se na porezno razdoblje te iste godine, što po njima znači nekorektno postupanje prema poreznim obveznicima, te je u suprotnosti s uobičajenom praksom i načelom da se pri oporezivanju primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje.

Korektno postupanje prema poduzetnicima bilo bi jedino u slučaju da se porezna osnovica veže uz dobit poduzetnika ostvarenu u 2023. godini, kažu u HIZ-u.

Smatraju i da je obuhvaćanje dodatnim porezom na dobit samo velikih poduzetnika protivno slobodi tržišnog natjecanja i otvorenog tržišnog gospodarstva, bez obzira što se polazi od pretpostavke veće ekonomske snage takvih poduzetnika.

Predlažu da se u oporezivanju dodatnim porezom na dobit ugrade izuzeća, odnosno umanjenja porezne osnovice za poduzetnike čija je veća dobit rezultat rasta prihoda temeljem ranije provedenih investicija i povećanja volumena isporuke/ prodaje roba i usluga (u fizičkom smislu) s obzirom na oživljavanja domaće i inozemne potražnje nakon covid pandemije.

Drže da bi se u tom slučaju ukupni prihodi trebali moći umanjiti za odgovarajući postotak koji je rezultat ranije provedenih ulaganja odnosno povećanja volumena isporuke/prodaje dobara i usluga, ili bi se to umanjenje porezne osnovice trebalo priznati na rashodnoj strani kroz veću amortizaciju.

Alternativno, HIZ predlaže uvođenje zaštitne kamate koja bi se po stopi pet posto visine kapitala poduzeća priznavala kao odbitak u utvrđivanju porezne osnovice osnovnog i dodatnog poreza na dobit ostvarenu u 2022. godini.

Fotografija: Marko Lukunić, Pixsell