U relativnom izrazu podaci za prosinac prošle godine potvrđuju nastavak pada udjela ukupnog javnog duga u BDP-u i petu godinu za redom (za 1,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2018.). Tako se u relativnom izrazu javni dug opće države krajem prosinca spustio na 73,2% BDP-a.
Čimbenici koji su išli u prilog relativnom smanjenju javnog duga u prošloj godini bili su nastavak povoljnih fiskalnih kretanja (što je u konačnici polučilo manjim potrebama države za zaduživanjem), okruženje visoke razine likvidnosti i nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa što je poboljšalo uvjete zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu te doprinijelo smanjenju kamatnih stopa čime su smanjeni izdaci za kamate te je poboljšana i ročna struktura duga. Pad udjela javnog duga u BDP-u posljedica je solidnog gospodarskog rasta u 2019. od realnih 2,9%.
Promatrajući prema valutnoj strukturi, krajem 2019. godine vanjska komponenta javnog duga (95,8 mlrd. kuna) zabilježila je smanjenje na godišnjoj razini za 8 mlrd. kuna odnosno 8,6% dok je unutarnja komponenta javnog duga uz rast na godišnjoj razini za 8,7% krajem prosinca 2019. bila je na razini od 197,2 mlrd. kuna čineći udio od 67,3% u ukupnom javnom dugu.
Obzirom na novonastalu situaciju vezanu na pandemiju korona virusa koja je prouzročila zastoj na globalnoj razini nepovoljna ekonomska kretanja neće zaobići ni Hrvatsku. Mjere Vlade usmerene na ublažavanje posljedica zaustavljanja/usporavanja ekonomske aktivnosti uvedenih kako bi se kontroliralo širenje zaraze iziskuju značajno povećanje rashodne strane proračuna.
Potrebe za zatvaranjem proračunskog manjka država će dijelom namiriti novim zaduživanjima na financijskim tržištima bilo putem kreditnih linija bilo na tržištima kapitala. Navedeno će se, uz pad gospodarske aktivnosti, nepovoljno odraziti na kretanje duga opće države u nominalnom i relativnom izrazu. Uz pad gospodarstva u 2020. godini očekujemo i povrat udjela duga opće države u BDP-u na razine i iznad 80%, zadnji put zabilježene 2016. godine. I slabljenje kune u odnosu na euro dodatan je čimbenik koji će pridonijeti povećanju omjera javnog duga u BDP-u
