U samoj strukturi sektora opće države glavnina se odnosi na središnju državu čiji se udio u dugu opće države kreće oko 98%, a obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (HV, FZOEU, HC, DAB, HFP do 31. ožujka 2011., AUDIO do 30. rujna 2013., CERP), HŽI, HŽ PP, HRT, HAC, ARZ, HBOR, HROTE.
Posljednji podaci HNB-a pokazuju kako je javni dug krajem siječnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio 298,1 milijardi kuna. U apsolutnom izrazu dug opće države niži je za 1,4 mlrd. kuna (0,5%) u odnosu na kraj 2019. Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, smanjenje javnog duga na kraju siječnja 2020. isključivo je posljedica smanjenja unutarnje komponente duga opće države dok je vanjska komponenta blago porasla. Pri tome je krajem siječnja unutarnji dug opće države iznosio je 195,3 mlrd. kuna dok je vanjska komponenta bila na razini 96,3 mlrd. kuna.
Nakon što je travanjska EDP notifikacija potvrdila nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u na kraju 2019. petu godinu za redom, u ovoj godini utjecaj pandemije Covid-19 značajno će se odraziti na kretanja u fiskalnoj statistici pri čemu je udar na proračun, a posljedično i na kretanje javnog duga nemoguće izbjeći. Značajno manji priljevi u proračun (osobito od potrošnje i najizdašnijeg proračunskog prihoda PDV-a), ali i najavljivanih rezova neporeznih davanja i obveza odrazit će se kroz kretanja na prihodnoj strani.
S druge strane, prema nedavno predstavljenom rebalansu proračuna 2020. izdašan paket fiskalnih olakšica i spleta Vladinih mjera usmjerenih na ublažavanje negativnih učinaka pandemije na kretanja u gospodarstvu neće imati utjecaja na kretanja na rashodnoj strani zahvaljujući planiranim značajnim uštedama na većini stavki rashoda te pomoći sredstava EU fondova. Potrebe za financiranjem u ovoj godine povećane su rebalansom za 32,9 mlrd kuna na 63,4 mlrd. kuna s tim da je prema navodima Vlade više od polovine potreba već zadovoljeno. Stoga je izvjestan i rast duga opće države te će se, uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u ponovo vratiti na razine iznad 80%, zadnji put zabilježene 2016. godine.
Prema projekcijama Vlade uz realni godišnji pad BDP-a od 9,4% omjer javnog duga u BDP-u dosegnut će 86,7%. I slabljenje kune u odnosu na euro dodatan je čimbenik koji će pridonijeti povećanju omjera javnog duga u BDP-u. S druge strane, nastavak relativno povoljnih uvjeta zaduživanja na domaćem i inozemnim tržištima kapitala djelomično će ublažiti nepovoljna kretanja.