GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Javni dug eurozone stabilan na 88,2 posto BDP-a

Javni dug eurozone stabilan na 88,2 posto BDP-a
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.01.2025 / 15:19
Autor: SEEbiz
BRUXELLES – Javni dug eurozone na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine iznosio je 88,2 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, jednako kao i u drugom tromjesečju, objavio je danas Eurostat.

Kako se navodi, javni dug Europske unije za treće tromjesečje prošle godine predstavljao je 81,6 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, a taj se omjer također nije promijenio u odnosu na drugo tromjesečje.

Javni dug eurozone neznatno je smanjen u odnosu na treći kvartal 2023., kada je iznosio 88,4 posto BDP-a. Nasuprot tome, javni dug Europske unije blago je porastao na međugodišnjoj razini, dosegnuvši 81,5 posto BDP-a na kraju trećeg tromjesečja 2023. godine.

Najzaduženije zemlje Europske unije u trećem tromjesečju 2024. bile su Grčka s dugom od 158,2 posto BDP-a, Italija 136,3 posto, Francuska 113,8 posto, Belgija 105,6 posto, Španjolska 104,3 posto. Najmanje zadužene zemlje su Estonija, čiji je državni dug iznosio 24 posto BDP-a, Bugarska 24,6 posto, a Luksemburg 26,6 posto.

16 zemalja Europske unije zabilježilo je godišnji rast državnog duga u odnosu na treće tromjesečje 2023., dok je 11 članica zabilježilo pad, navodi se na stranicama Eurostata.

Najveći međugodišnji rast javnog duga u odnosu na BDP zabilježen je u Finskoj, za 6,7 posto, Estoniji za 5,3 posto i Poljskoj za 4,9 posto, dok je najveći pad zabilježen u Grčkoj za 10 posto, Portugalu za 8,8 posto i Cipru za 5,4 posto. , javlja Tanjug.

Tagovi: #javni dug eurozone, #eurozona
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE