Javni dug na kraju veljače 51,4 milijarde eura |
| Objavljeno: 11.06.2025 / 10:38 |
| Autor: RBA analize |
|
ANALIZA - Krajem veljače javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnom iznosu 51,4 milijarde eura što je 2,2 mlrd eura više u odnosu na kraj 2024. U odnosu na veljaču 2024. javni dug veći je za 3,4 mlrd. eura ili 7,1% dok je na mjesečnoj razini rast iznosio 4,2%. |
|
Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 50,5 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. Prema podacima o strukturi duga, na kraju veljače na domaće sektore odnosilo se 68,6% duga konsolidirane opće države, a 31,4% na inozemstvo. Povećanje javnog duga u veljači glavninom je rezultat povećanja inozemne komponente duga središnje države. Naime, Hrvatska se u veljači zadužila na inozemnom tržištu kapitala izdanjem 2 mlrd eura euroobveznica. Međutim, navedenim izdanjem isplaćena je euroobveznica koja je bila na dospijeću u ožujku, što bi trebalo biti i vidljivo već u statistici za ožujak. Podsjetimo, uz javni dug ispod 60% BDP-a i manjak u proračunu opće države ispod 3% Hrvatska je zaključila 2024. godinu u okviru kriterija iz Maastrichta, ali i potvrdila status države s razmjerno niskom razinom duga i deficita. Smanjenje javnog duga bi se trebalo nastaviti i narednih godina, ali usporenijom dinamikom odražavajući normalizaciju rasta nominalnog BDP-a, uravnoteženu poziciju primarnog proračuna, ali i očekivanja o većim izdacima za plaće, mirovine i obranu. Prema godišnjem planu izdavanja obveznica Ministarstva financija, do kraja godine još nas očekuje jedno izdanje na domaćem tržištu kapitala koje bi trebalo biti realizirano u trećem tromjesečju. Kad što je bila i dosadašnja praksa, novo izdanje očekujemo prije ljeta, odnosno na samom početku planiranog razdoblja. |
|
|
| Tagovi: #javni dug, #hrvatski javni dug, #vanjski dug |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |