Javni dug porastao na rekordne 332,3 milijarde kuna

U odnosu na kraj prosinca 2020. ostvaren je rast od 2,6 mlrd kuna (+0,8%) dok je u odnosu na kraj siječnja 2020. dug bio veći za 40,6 mlrd kuna (+13,9%). Na mjesečnoj razini prirast duga rezultat je rasta inozemne komponente duga koja se u tom mjesecu povećala za 5,0 mlrd kuna (ili 4,8%) dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 mlrd kuna (+1,1%). S druge strane, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga koji se do kraja siječnja 2021. u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 mlrd kuna (+12,9%).

U ovoj godini očekujemo kako bi se omjer duga opće države i BDP-a trebao vratiti na silaznu putanju. Visoke financijske potrebe proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji ulaze u obuhvat duga opće države zadržat će stanja javnog duga na istim ili čak blago višim razinama u odnosu na 2020. Međutim, uz očekivani početak gospodarskog oporavka i umjeren rast gospodarstva omjer javnog duga u odnosu na BDP trebao bi se spustiti na razine oko 87,5%.

Nakon toga, u narednim godina očekujemo daljnji pad relativnog pokazatelja javnog duga uz blago ubrzavanje dinamike pada. Manjak proračuna opće države trebao bi se suziti na oko 4,2% BDP-a uz daljnje poboljšanje te vraćanje na razine unutar Maastrichških kriterija tijekom 2022. godine.

I u Vladinim projekcijama objavljenim u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2022.- 2024. unutar fiskalnih projekcija (koje su ujedno i uvod u najavljeni rebalans proračuna u lipnju) Vlada predviđa dinamiku pada javnog duga u odnosu na BDP u skladu s očekivanim ubrzanjem gospodarske aktivnosti, pa će u 2024., odnosno na kraju projekcijskog razdoblju prema sadašnjim očekivanjima omjer javnog duga i BDP-a pasti na 76,8%.