Jesu li Trumpove carine ciljani napad na Njemačku?

Najteže bi mogle „stradati" marke Audi i Porsche, dok bi BMW i Mercedes, zbog proizvodnih pogona u SAD-u, bili u povoljnijem položaju. Ipak, mnogo toga još je neizvjesno, a Trump je i ranije znao najavljivati carine koje na kraju nisu provedene u praksi.

No, kako bi nove carine uopće mogle utjecati na gospodarstvo i zašto je Donald Trump upravo sada zaprijetio podizanjem carina na vozila iz Europske unije na 25 posto? Ako se najavljene mjere doista provedu, procjena je stručnjaka da bi najveće posljedice definitivno osjetila njemačka automobilska industrija.

Iako se Trumpove mjere formalno odnose na Europsku uniju, budući da je carinska politika u nadležnosti Bruxellesa, a ne država članica, one se mogu tumačiti i kao izravno usmjerene protiv Njemačke. Na to upozorava Ferdinand Dudenhöffer, direktor istraživačkog centra CAR u Bochumu, ističući da je izvoz ostalih europskih proizvođača automobila u SAD „zanemariv“.

"Carinska zaštita” kroz proizvodnju u SAD-u

Prema Dudenhöfferu, njemački proizvođači ne bi bili pogođeni podjednako. BMW i Mercedes, zahvaljujući velikim tvornicama koje imaju u Sjedinjenim Državama, imaju određenu vrstu „carinske zaštite“, dok bi marke bez proizvodnje u SAD-u, poput Audija i Porschea, bile izravno i snažno pogođene. Zbog toga Dudenhöffer očekuje da bi porast carina mogao ubrzati planove za izgradnju novih proizvodnih pogona u SAD-u.

Trump je prije nekoliko dana na svojoj društvenoj mreži Truth Social najavio znatno povećanje uvoznih carina na vozila iz EU-a, obrazlažući to tvrdnjom da se Unija ne pridržava carinskog dogovora postignutog prošlog ljeta. No, tu tvrdnju nije dodatno pojasnio niti potkrijepio dokazima. Europska unija odbacila je Trumpove optužbe.

Prema najavi, carine bi se u većini slučajeva povećale s 15 na 25 posto. Automobili i teretna vozila europskih proizvođača koji se proizvode u Sjedinjenim Državama ne bi bili obuhvaćeni tim mjerama.

Upozorenja iz industrije i ekonomskih krugova

Predsjednik Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu (IfW) Moritz Schularick upozorava da bi nove carine imale „značajan“ negativan učinak na njemačko gospodarstvo. Trgovinski stručnjak IfW-a Julian Hinz procjenjuje da bi realna dodana vrijednost mogla pasti za oko 0,3 posto. „Već ionako spor gospodarski rast Njemačke bio bi snažno pogođen“, ističe Hinz.

Njemačko Udruženje automobilske industrije (VDA) Trumpov potez ocjenjuje kao „novo i ozbiljno opterećenje transatlantskih odnosa“. Predsjednica VDA-a Hildegard Müller pozvala je na poštivanje trgovinskog sporazuma između EU-a i SAD-a te zatražila da Bruxelles „napokon“ provede dogovorene obveze. Dio tog carinskog paketa trenutno se nalazi u Europskom parlamentu, gdje je njegovo usvajanje uvjetovano dodatnim zahtjevima.

Politička pozadina carinskog spora

Trump od početka svojeg drugog mandata učestalo prijeti novim carinama, često ih koristeći za politički pritisak u pitanjima koja nemaju izravne veze s trgovinom. Tako je ranije pokušao utjecati na sudski postupak protiv bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara kao i u sporu oko Grenlanda, no bez uspjeha.

I u slučaju automobilskih carina pojavile su se sumnje da je riječ o politički motiviranom potezu. Njemačka savezna vlada odbacila je tvrdnje da su Trumpove najave izravna reakcija na kritike kancelara Friedricha Merza na račun američkog kursa u ratu protiv Irana. Ipak, visoki dužnosnik Pentagona izjavio je za Reuters da su Merzove izjave bile „neprimjerene i nekorisne".

Merz je ranije, u jednom razgovoru s učenicima, izjavio da SAD očito nema jasnu strategiju u ratu protiv Irana – ocjena koju dijele i brojni stručnjaci. No to je očito osobno razljutilo Trumpa, koji je njemačkog kancelara potom više puta verbalno napao na društvenim mrežama. Merz je između ostaloga u kontekstu SAD-a rekao i da „iransko državno vodstvo ponižava jednu kompletnu naciju".

Pozivi na čvršći europski odgovor

Ekonomist Marcel Fratzscher smatra da bi njemačka politika trebala češće govoriti otvoreno i odlučno. Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) upozorava da Trump stalno popuštanje Europe tumači kao slabost.

„Europska unija i njemačka vlada moraju napokon pokazati odlučnost. Ne smiju se više dati ucjenjivati, jer će u suprotnom troškovi za europsko gospodarstvo, a osobito za njemačke izvoznike, samo rasti“, poručuje Fratzscher.

On također ističe da, unatoč procjenama američkih sudova prema kojima su Trumpove carine nezakonite, predsjednik i dalje pokušava na račun Europe i njemačkih proizvođača automobila povećati svoju popularnost na domaćem planu.

Slično razmišlja i vanjskopolitički stručnjak CDU-a Peter Beyer, koji Trumpovu carinsku politiku opisuje kao „politički refleks i reakciju koja je plod frustracije", a ne kao dio koherentne strategije. Ipak, neki ekonomisti poput Jensa Südekuma, savjetnika saveznog ministra financija Larsa Klingbeila, pozivaju na smirenost i upozoravaju da zasad nije jasno ima li Trumpova prijetnja carinama uopće čvrsto pravno uporište – ili će morati biti revidirana.