Jurčić: Hrvatska ekonomija u stagnaciji od 80-ih godina

Očekivanja Hrvatske od članstva u Europskoj uniji bila su velika, ali realnost je da je Hrvatska je ostala na predzadnjem mjestu Europske unije prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku, kaže redoviti profesor ekonomije i tijekom 2000-ih SDP-ov kandidat za predsjednika Vlade, te napominje da je samo Bugarska na listi iza Hrvatske, ali da i ona posljednjih godina ima veće stope rasta od Hrvatske.

U tekstu na 36 stranica časopisa Jurčić opisuje gospodarski razvoj Hrvatske, nepostojanje hrvatske industrijske politike, kao i izazove i funkcioniranje Europske unije, te kaže da to što Hrvatska sve više tone najsnažnije ilustrira masovno iseljavanje. Ono je, ocjenjuje, samo po sebi ekonomski, financijski i socijalni, a postaje više i sigurnosni problem.

Stagnacija od početka osamdesetih

Za sedam desetljeća hrvatsko gospodarstvo je tri prva desetljeća bilo u razvoju, a četiri posljednja u stagnaciji, s iznimkom razdoblja od 2003. do 2008., navodi on.

U socijalističkom razdoblju Hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je relativno visoku stopu rasta društvenog proizvoda od 5,1 posto.

Jurčić ističe da su osamostaljenje Hrvatske, tranzicija i rat spustili razinu razvoja zemlje u 1990. za 10 posto u odnosu na onu u 1989. godini.

Hrvatska i Slovenija su bile najbolje pripremljene jugoslavenske republike za tranziciju, ali dok je Slovenija svoje prilike dobro iskoristila, jer je prihvatila program hrvatskih i slovenskih ekonomista u okviru završetka Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, hrvatsko političko vodstvo ga je odbacilo, kaže Jurčić.

U Hrvatskoj su učinjene velike greške u ekonomskoj politici. U uvjetima nametnutog rata počela se provoditi tajkunska privatizacija. Uslijedio je raspad sustava s posljedicom ogromnog pada proizvodnje, zaposlenosti, potrošnje, izvoza, standarda življenja i ukupnoga društvenog blagostanja, objašnjava Jurčić, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

Sustav radničkog samoupravljanja i samoupravni socijalizam se preko noći transformirao u divlji kapitalizam i tržišni fundamentalizam.

Umjesto oslonca na proizvodnju, štednju, investicije i izvoz, što su oznake tipičnog modela privređivanja, tijekom devedesetih se razvio atipični model privređivanja koji se oslanja na trgovinu, potrošnju i uvoz.

Najteži udarac propadanje prerađivačke industrije

Glavni uzrok hrvatske gospodarske stagnacije su pogreške nacionalne makroekonomske politike i potpuni nedostatak industrijske politike kao temeljne gospodarske politike, kaže profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dodaje da se kod donošenja novih mjera ne analiziraju pogreške starih mjera ni uzroci današnje stagnacije, tako da se Hrvatska vrti u "začaranom krugu" nekonzistentnih politika.

Najteži udarac razvoju je propadanje hrvatske prerađivačke industrije. Više je razloga za to, a među najvažnijim je politika privatizacije. Ona je provedena bez regulatornih agencija koje bi osiguravale transparentnost i efikasnost ovog procesa, te nije razvila suvremene poduzetnike, nego rentijere, kaže on.

Jurčić u razloge također ubraja nepostojanja industrijske politike, lošu tečajnu politiku, dopuštanja devizne klauzule u domaćim transakcijama i pogrešne strukture investicija jer je premalo investirano u proizvodne kapacitete.

Uteg razvoju je i mirovinska reforma kojom je postojećem mirovinskom sustavu oduzeta četvrtina prihoda, dok se broj korisnika povećao za polovicu, a broj uplatitelja prinosa smanjio za četvrtinu.

EU daje velike mogućnosti ako...

Jurčić navodi da je politika stvarala očekivanja da će Hrvatsku razviti strani investitori, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ili fondovi EU.

„To su čiste iluzije. Ni jedna zemlja nije se razvila ako nije razvila vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj! Hrvatska to još nije uspjela", kaže Jurčić i dodaje da EU daje velike mogućnosti razvoja ako domaća politika uskladi nacionalnu politiku s EU mogućnostima i nacionalnim specifičnostima.

Nažalost, takva nacionalna politika u Hrvatskoj nikad nije usvojena, ocjenjuje.

Faza propadanja hrvatskog gospodarstva i dalje traje, upozorava Jurčić i napominje da svim tim teškoćama treba pridodati sve veće probleme same Europske unije.

Europska unija je suočena s najvećim izazovima od njezina nastanka. Očito je da se dosadašnji koncept Europske unije istrošio ocjenjuje ekonomist Ljubo Jurčić u novom broju časopisa Ekonomski pregled i zaključuje da te okolnosti hrvatsku politiku stavljaju pred sve veće i složenije izazove.