Kako će Kina odgovoriti na Trumpove carine?

U Kini su ovog tjedna počela ključna politička i zakonodavna zasjedanja gdje žele naći i odgovor na carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump. Tisuće delegata iz cijele zemlje okupile su se u Pekingu na godišnjim „Dvostrukom kongresu“, gotovo istovremenim sastancima kineskog zakonodavnog tijela Narodnog kongresa (NPC) koji u pravilu tek prihvaća odluke najvišeg političkog savjetodavnog tijela, Kineske narodne političke savjetodavne konferencije (CPPCC). No i ta konferencija zapravo tek pljeskom prihvaća ono što je iza zatvorenih vratiju odredilo čelništvo tamošnje Komunističke partije i Xi Jianping.

Iako tek predstava nekakve „volje naroda“, ti kongresi su ipak dobri pokazatelji politike Pekinga za ovu godinu. Već na otvaranju kongresa, kineski premijer Li Qiang najavio je cilj gospodarski od 5% za 2025. – što bi otprilike bilo isto kao i u procjenama rasta u prethodnoj godini, ali je odmah i dodao kako taj cilj neće biti lako postići. Upozorio je na „neizvjesno vanjsko okruženje“ i „domaću ekonomsku slabost“ kojoj nikako da dođe kraj još od pandemije, piše Deutsche Welle.

No glavni problem je kineski izvoz jer su tu „poremećaji u multilateralnom sustav trgovine“, a i carine rastu. Li se i konkretno osvrnuo na politiku SAD, a natjecanje između te dvije zemlje je “jedinstveno u stoljeću”. Kina želi zadržati gospodarski rast kakvog je imala, ali premijer upozorava i na “sve složenije i ozbiljnije vanjsko okruženje” koje lako može imati “veći utjecaj na Kinu u područjima kao što su trgovina, znanost i tehnologija.”

Još i prije nego što dvije konferencije završe sljedeći tjedan, od 10. ožujka i Kina uvodi carine od 10% do 15% na određene proizvode iz SAD-a stupit će na snagu, što bi bila odmazda za carinu od 10% koje je Trump odredio za robu iz Kine. "Ako je rat ono što SAD želi, bio to rat carinama, trgovinski rat ili bilo koja druga vrsta rata, spremni smo se boriti do kraja", objavilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova ranije ovog tjedna.

No za Chenggang Xua iz Stanfordskog centra za kinesko gospodarstvo i institucije sve izgleda kako pravu borbu ne želi niti Peking, niti Trump. Peking je odredio te carine tek kao odgovor, ali američki predsjednik je prije izbora prijetio Kini carinama od čitavih 60%. "Trumpove carine za kontinentalnu Kinu puno su niže od onih kojima je prijetio tijekom svoje kampanje. Osim toga, on također istovremeno nameće carine i američkim saveznicima.”

Antonia Hmaidi iz Instituta Mercator za kineske studije (MERICS) procjenjuje kako čak ni carine nisu glavni izazov za Kinu: "Carine bi mogle imati prilično velik utjecaj na rast BDP-a, ali zaista je važno imati na umu da rast BDP-a nije ono najvažnije za [kineskog čelnika] Xi Jinpinga.” usredotočuje", rekao je Hmaidi.

Ona vjeruje kako je Pekingu najvažniji dugoročni cilj kojeg neće ometati kratkoročne poteškoće kao što su carine. Jer ono što je najveći izazov Kini jest najava Washingtona bitno ograničiti pristup tamošnjoj visokoj tehnologiji: "Uvijek iznova u Pekingu čujemo kako Kina morati postati bolja u visokotehnološkoj proizvodnji umjetne inteligencije, zelene tehnologije i biotehnologije", smatra Hmaidi. Jer kad je riječ tek o carinama, Kina je uvjerena da tu može nadvladati SAD u tom takmičenju.

I Xu se slaže kako je Kini vrhunska tehnologija već dugo glavna zadaća: "To je dio dugoročnih planova poput 'Made in China 2025', koji su na snazi godinama", rekao je. Taj plan predviđa da Kina do 2025. postane vodeća sila u visokoj tehnologiji, a kineski vrh ga u posljednje doba ne spominje ne zato jer je od toga odustao, nego zato jer je pobudio previše pažnje – i opreza na Zapadu.

Ipak, i u izvješću o radu za 2025. jedan od prioriteta politike je "oslobađanje kreativnosti digitalne ekonomije" Premijer Li rekao je da će zemlja "podržati opsežnu primjenu velikih modela umjetne inteligencije i snažno razvijati (...) inteligentno povezana vozila pokretana alternativnim izvorima energije, telefone i računala s omogućenom umjetnom inteligencijom te inteligentne robote"

Nedavni uspjeh kineske AI tvrtke DeepSeek također služi kao dokaz Pekingu da je zemlja na pravom putu, misli Hmaidi. Ona također očekuje da će SAD dodatno pooštriti kontrolu izvoza kako bi osigurala da Kina ne postane konkurentska tvrtka u umjetnoj inteligenciji.

No ozbiljan problem je i spomenuta „domaća ekonomska slabost“ koja se nije oporavila nakon godina pandemije. Domaća potrošnja je slaba, tržište nekretnina je i dalje u teškoćama što je pak uzrok i nezaposlenosti. Kineski premijer je najavio i povećanje državnog deficita na oko 4%, što znači negdje oko 200 milijardi eura većih izdataka države za oživljavanje domaćeg gospodarstva.

Hamadi ukazuje i kako je ta najava zapravo odgovor na problem carina koje će pogoditi Kinu. No Xu je pažljivo pratio što se govori na „Dva kongresa“ – i kaže kako nije čuo ništa što bi moglo izgledati kao "pravo rješenje" da bi se kinesko gospodarstvo opet vratilo na put brzog i velikog rasta. "Oni samo raspravljaju o tome kako potaknuti potražnju, a ne o dubljem problemu — kako prihod domaćinstva čine premali udio u gospodarstvu", rekao je. "Ono što je stvarno potrebno je strukturna promjena kako bi se povećao taj udio."