Kako je Švicarska pobijedila inflaciju?

Inflacija u Švicarskoj dosegnula je 2022. razinu od 3,5%, najvišu u posljednjih 29 godina. Iako je još uvijek visoka prema švicarskim standardima, znatno je ispod dvoznamenkastih stopa drugih naprednih gospodarstava, poput SAD-a (9,1%), Ujedinjenog Kraljevstva (11,1%) i eurozone (10,6%), piše CNBC.

“Mislim da to više osjećaju u inozemstvu nego ovdje u Švicarskoj”, rekao je prošlog mjeseca jedan kupac u Zürichu za CNBC. “Moja majka živi u Njemačkoj, u Berlinu, i uvijek mi govori [da] je sve postalo tako skupo.”

Švicarska je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, s BDP-om po glavi stanovnika koji nadmašuje BDP drugih velikih gospodarstava, poput SAD-a, Japana i Njemačke.

Također je dom nekima od najbogatijih građana svijeta, s prosječnim bogatstvom od 696.604 dolara po odrasloj osobi — i visokim troškovima života.

Švicarski gradovi Zürich i Ženeva držali su se među deset najskupljih svjetskih gradova prošle godine, prema Economist Intelligence Unitu, iako je inflacija povećala troškove života u drugim skupim mjestima, poput Singapura i New Yorka.

Kao rezultat toga, švicarski građani općenito su manje pogođeni rastom cijena, budući da imaju tendenciju da troše manji udio svojih prihoda na osnovne potrepštine kao što su hrana i smještaj, u odnosu na diskrecijske artikle.

"Budući da su ljudi u prosjeku prilično bogati, udio hrane u ukupnom proračunu kućanstava nije tako velik kao možda u drugim zemljama", rekao je Tobias Straumann, profesor ekonomske povijesti na Sveučilištu u Zürichu, za CNBC.

“Imamo i nejednakost, naravno. Ali, iz međunarodne perspektive, mislim da imamo vrlo dobro funkcioniranu socijalnu politiku”, dodao je.

Drugi razlog za relativnu stabilnost cijena u Švicarskoj proizlazi iz jakog švicarskog franka.

Valuta zemlje postojano je jačala, rastući u vrijednosti da bi dosegla paritet prema euru 2022. Dok su mnoge valute pale u odnosu na aprecirajući američki dolar, švicarski franak ostao je stabilan usred nestabilnosti u Europi.

To je uglavnom zbog njegovog statusa valute "sigurnog utočišta" ili obrambenog sredstva. Švicarski franak snažno je potpomognut velikim rezervama zlata, obveznicama i financijskom imovinom, što pomaže Švicarskoj narodnoj banci osigurati stabilnost valute tijekom razdoblja volatilnosti.

To također koristi Švicarskoj, gospodarstvu koje uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini.

Svake godine Švicarska uveze robu i usluge u vrijednosti od oko 302 milijarde dolara, od čega većina dolazi iz susjednih zemalja EU. Jači švicarski franak daje efektivni popust na taj uvoz.

Švicarska u međuvremenu izvozi gotovo jednakih 305 milijardi dolara godišnje — uglavnom sadržavajući robu i usluge veće vrijednosti, kao što su satovi i lijekovi, koji su manje osjetljivi na fluktuacije cijena nego što je to roba masovne proizvodnje s niskom maržom.

Švicarska je također manje izložena nekim od vanjskih čimbenika koji su pogurali cijene više 2022., kao što je ruski rat u Ukrajini.

S planinskom topografijom i više od 1500 jezera, Švicarska se manje oslanja na uvoz nafte i plina od nekih svojih europskih susjeda, a hidroelektrana igra važnu ulogu u opskrbi energijom.

Švicarski dobavljači energije također su većim dijelom u javnom vlasništvu, što znači da su manje izloženi ekstremnoj volatilnosti tržišta kroz financijske sigurnosne mreže, dok podliježu strožim regulacijama cijena.

Na kraju 2022. cijene energije u Švicarskoj porasle su po stopi od 16,2% — ispod razina s kojima su se suočile velike zemlje poput Njemačke (25%), Nizozemske (30%), Ujedinjenog Kraljevstva (52,3%) i Italije (64,7%) ). Državni energetski regulator sada očekuje porast cijena za daljnjih 27% u 2023., s prosječnim računom za energiju u kućanstvu koji će premašiti 1.215 švicarskih franaka (1.238 USD).