Kina postala najveći strani investitor u široj regiji

wiiw istraživanje pronalazi pad od 44% u broju greenfield investicijskih projekata najavljenih u regiji u prva tri kvartala 2024. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je vrijednost obećanih ulaganja pala za 39%, što je zabrinjavajući trend za regiju oslanjaju se na vanjsko financiranje za poticanje gospodarskog rasta.

“Kriza u njemačkoj industriji i geopolitičke neizvjesnosti sada se u potpunosti osjećaju na regiju”, rekla je Olga Pindyuk, ekonomistica pri wiiwu i autorica izvješća.

Pad odražava šire probleme u europskim industrijskim ulaganjima, kako u državama članicama EU-a tako i na zapadnom Balkanu. Podaci otkrivaju značajan pad novih stranih greenfield ulaganja u većem dijelu regije, s izuzetkom Moldavije, koja je zabilježila rast.

Među državama članicama EU-a, Bugarska, Poljska i Estonija doživjele su neka od najoštrijih smanjenja, s prepolovljenim obvezama ulaganja. Albanija je, unatoč procvatu turizma, zabilježila pad od 88% u broju greenfield investicijskih projekata.

Samo je osam zemalja prijavilo povećani priljev stranog kapitala u usporedbi s prethodnom godinom, a prednjače Estonija, Litva i Kosovo. Nasuprot tome, Crna Gora, Ukrajina i Bosna i Hercegovina zabilježile su brži pad vrijednosti obećanih ulaganja nego broja projekata, što ukazuje na pomak prema manje kapitalno intenzivnim ulaganjima usmjerenim na usluge.

Njemačko usporavanje uzima danak

Njemačka, koja je dugo bila temeljni investitor u regiji, oštro je ograničila svoje obveze. Broj najavljenih njemačkih projekata pao je sa 171 na 96 — što je pad od 44 % — dok je obećani kapital pao za još oštrijih 67 %, s preko 9 milijardi eura 2023. na samo 3 milijarde eura ove godine.

U međuvremenu, austrijski ulagači, povijesno među najaktivnijima u regiji, smanjili su broj svojih projekata s 34 na 15. Ipak, Austrija je obećala 20% više kapitala — 965 milijuna eura u usporedbi s 804 milijuna eura prošle godine — što ukazuje na fokus na manje, ali više značajne projekte.

"Dok vidimo kako se njemački ulagači okreću od istočne Europe prema SAD-u, Austrija ostaje snažno predana", rekao je Pindyuk, dodajući da austrijski kapital teče uglavnom u Rumunjsku, Mađarsku i Bugarsku.

Kinezi postaju vodeći investitori

Unatoč vlastitim gospodarskim poteškoćama, Kina je postala najveći ulagač u nove projekte u cijeloj regiji, nadmašivši Njemačku. Kineska ulaganja u regiji pala su za samo 30% u smislu obećanog kapitala, u usporedbi s padom Njemačke od 67%. Naime, kineski projekti i dalje su kapitalno intenzivni, često se fokusirajući na sektore kao što su električna vozila i baterije.

Rumunjska je ove godine privukla najviše kineskih projekata, dok bi Slovačka trebala primiti najveći priljev kineskog kapitala, potaknuta obvezama poput plana proizvođača automobila SAIC sa sjedištem u Pekingu da proizvodi električna vozila u toj zemlji. "Vrijednost kineskih ulaganja u regiji sada premašuje vrijednosti njemačkih projekata za faktor osam", navodi se u izvješću.

Međutim, ukupni utjecaj kineskog kapitala ostaje ograničen. "Kineske zalihe izravnih stranih ulaganja u regiji čine samo 1% ukupnih, u usporedbi s oko 70% iz zemalja EU-a", rekao je Pindyuk, naglašavajući da Europa i dalje dominira krajolikom izravnih stranih ulaganja unatoč kratkoročnoj volatilnosti.

Predstoji neizvjesnost

Izvješće upozorava da bi se pad mogao produbiti. Priljevi izravnih stranih ulaganja bili su posebno slabi u trećem tromjesečju 2024., što se poklopilo s povećanom neizvjesnošću uoči predsjedničkih izbora u SAD-u i šireg usporavanja globalnih ulaganja.

“Čini se da su ulagači imali još manje povjerenja u trećem kvartalu 2024. nego na vrhuncu pandemije COVID-19 ili nakon ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu”, rekao je Pindyuk.

SAD sve više odvlači njemačke i druge europske ulagače iz Europe u usponu, potaknute atraktivnim poticajima prema Zakonu o smanjenju inflacije i nižim troškovima energije. Njemačka su ulaganja u SAD-u, na primjer, porasla, s kapitalnim obvezama koje su sada gotovo tri puta veće od onih u srednjoj i istočnoj Europi tijekom istog razdoblja.

Dugoročni trendovi ukazuju na strukturne izazove za regiju. Pindyuk je primijetio da model "produženog radnog stola" - gdje srednja i istočna Europa služi kao proizvodno središte za zapadne tvrtke - pokazuje znakove zastarjelosti. "Ovaj model rasta možda je imao svoj dan", rekla je.

Zemlje poput Slovačke, koje su se povijesno oslanjale na automobilski sektor, imale su neke od najslabijih priljeva izravnih stranih ulaganja u odnosu na BDP. Izvješće poziva na usmjeravanje prema ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i industrijsku politiku kako bi se osigurao održivi rast.