Kineska ekonomija bilježi najsporiji kvartalni rast od 2022.

Rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,3% u razdoblju od travnja do lipnja, pokazali su podaci Nacionalnog zavoda za statistiku u srijedu, što je manje od prognoze ekonomista za rast od 4,5% u anketi Reutersa, te usporavanje s 5% u prvom tromjesečju.

Taj rast u drugom tromjesečju bio je ispod ciljanog raspona rasta Pekinga za cijelu godinu od 4,5% do 5%, najmanje ambicioznog cilja u desetljećima, usred napetosti s trgovinskim partnerima, uključujući SAD i Europsku uniju, te slabe domaće potražnje.

S obzirom na razočaravajući rast, Tianchen Xu, viši ekonomist u Economist Intelligence Unit-u, očekuje da će se mjere poticaja pojačati u trećem tromjesečju, uključujući smanjenje kamatnih stopa kako bi se potaknula potražnja za investicijama.

Ulaganja u gradsku fiksnu imovinu, uključujući razvoj nekretnina i infrastrukturne projekte, pala su za 5,7% u prvih šest mjeseci u odnosu na prethodnu godinu, što je gore od očekivanja pada od 4,9% u anketi Reutersa.

Xu je pripisao sve strmiji pad ulaganja lokalnim vlastima koje usmjeravaju resurse u restrukturiranje duga i nedostatku prihvatljivih projekata u pripremi. „Poticanje ulaganja u infrastrukturu bit će ključni fokus za stabilizaciju rasta.“

Pekinška kampanja za obuzdavanje viška kapaciteta i okončanje žestokih ratova cijena također će opteretiti privatna ulaganja u bliskoj budućnosti, rekla je Sarah Tan, ekonomistica u Moody's Analyticsu.

Ulaganja u nekretnine, infrastrukturu i proizvodnju pala su za 18%, 2,4% odnosno 1,2%, prema službenim podacima.

U lipnju je kineska maloprodaja porasla za 1%, oporavivši se od pada od 0,6% u prethodnom mjesecu i premašivši prognozu ekonomista o padu od 0,1%. Maloprodaja u svibnju zabilježila je prvi mjesečni pad od kraja 2022., zbog slabe potražnje i strmih popusta trgovaca.

Industrijska proizvodnja porasla je za 5,3% u lipnju u odnosu na prethodnu godinu, što je jače od predviđenog rasta od 4,7%, te ubrzava nakon rasta od 4,5% u svibnju.

Kinesko gospodarstvo suočava se s produbljivanjem neravnoteže ponude i potražnje. Snažna industrijska proizvodnja i izvoz povezani s globalnim procvatom ulaganja u umjetnu inteligenciju i dalje pokreću ukupni rast, čak i dok potrošnja i privatna ulaganja slabe usred dugotrajnog pada tržišta nekretnina i nestabilnih cijena energije.

Statistički ured primijetio je „akutni“ neravnotežu između viška ponude i slabe potražnje, pozivajući kreatore politike da pojačaju „kontra- i međucikličke prilagodbe“.

Ulaganja u urbane sektore pala su prvi put u desetljećima prošle godine, za 3,8% u odnosu na prethodnu godinu, te su se strmo povećala s kontrakcije od 4,1% u prvih pet mjeseci, jer su dugotrajni pad tržišta nekretnina i stroža ograničenja zaduživanja lokalnih vlasti ometali jedan od tradicionalnih pokretača rasta Kine.

Intenzitet povlačenja ulaganja bio je "neviđen", rekao je Li Daokui, profesor ekonomije na Sveučilištu Tsinghua. Govoreći na seminaru o makroekonomiji ranije ovog tjedna, bivši savjetnik kineske središnje banke pozvao je na značajno povećanje državnog zaduživanja kako bi se više nego udvostručilo ovogodišnjih planiranih 12 bilijuna juana (1,7 bilijuna dolara) u izdavanju novog duga.