Kineska proizvodna aktivnost pada nakon što su američke carine stupile na snagu |
| Objavljeno: 30.04.2025 / 07:09 |
| Autor: SEEbiz |
| PEKING - Kineska proizvodna aktivnost smanjila se u travnju najviše od 2023., prema službenom istraživanju, što je rani znak ekonomskog utjecaja trgovinskog rata američkog predsjednika Donalda Trumpa. |
|
Službeni indeks menadžera nabave u proizvodnji dosegao je 49, što je najniža razina od prosinca 2023. Vrijednost iznad 50 označava rast u odnosu na prethodni mjesec. Podaci obuhvaćaju razdoblje u kojem se spor između SAD-a i Kine pogoršao, s tarifama od preko 100 posto koje su ometale trgovinu između najvećeg svjetskog uvoznika i izvoznika te snažno opterećivale poslovno i ekonomsko povjerenje. Kineski Nacionalni zavod za statistiku rekao je da je pad proizvodne aktivnosti potaknut visokom bazom usporedbe i "oštrim promjenama u vanjskom okruženju". Dodao je da "nema pobjednika u trgovinskim ratovima" i ukazao na pritisak na podatke o proizvodnji u drugim velikim gospodarstvima. Službeni kineski PMI indeks proizvodnje proširio se i u veljači i u ožujku, potičući nade u oporavak. Kreatori politika teško su potaknuli domaću potrošnju i uvelike su se oslanjali na izvoz za rast. Ekonomisti su smanjili svoje prognoze rasta za drugo najveće svjetsko gospodarstvo, koje se bori s dugotrajnim usporavanjem na tržištu nekretnina, a mnogi očekuju da će vlada povećati poticaje kao odgovor na pritiske trgovinskog rata. Peking je postavio cilj rasta BDP-a od oko 5 posto za 2025. godinu. „Carinski udar znači da [kineski] cilj rasta više nije dostižan“, napisali su ekonomisti Oxford Economicsa. Konzultantska tvrtka smanjila je svoju prognozu za 0,5 postotnih bodova na 4,1 posto, ali je dodala da je Kina „otpornija nego što većina misli“. Société Générale procjenjuje da će kineski izvoz u SAD pasti za 70 posto, što, kako kažu, predstavlja „negativni izravni šok“ od 2 posto BDP-a, dok Nomura očekuje da bi pad američkog izvoza od 50 posto pogodio BDP za oko 1,1 posto i doveo do gubitka radnih mjesta. NBS-ov pokazatelj neproizvodne aktivnosti, koji uključuje usluge, porastao je na 50,4 u usporedbi s 50,8 prošli mjesec. Care na kinesku robu izvezenu u SAD sada iznose 145 posto, iako je Bijela kuća uvela neka izuzeća, poput onih za elektroniku. Peking je slično odobrio izuzeća za neke uvozne proizvode, prema Američkoj trgovinskoj komori u Kini. „Oštar pad PMI-ja vjerojatno preuveličava utjecaj carina zbog negativnih učinaka sentimenta, ali i dalje sugerira da je kinesko gospodarstvo pod pritiskom kako se vanjska potražnja hladi“, primijetio je Zichun Huang, kineski ekonomist u Capital Economicsu. |
|
|
| Tagovi: #kineska proizvodna aktivnost, # Oxford Economics, #kineska ekonomija, #trgovinski rat, #trumpove carine |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |