Kineski BDP u četvrtom kvartalu porastao 5,4%, bolje od očekivanja |
| Objavljeno: 17.01.2025 / 07:02 |
| Autor: SEEbiz |
| PEKING - Kineska gospodarska aktivnost ubrzala se više nego što se očekivalo u posljednja tri mjeseca 2024. jer su pokrenute poticajne mjere, što je omogućilo Pekingu da ispuni svoj godišnji cilj rasta. |
|
Kineski bruto domaći proizvod porastao je za 5,4% u četvrtom tromjesečju, nadmašivši procjene ekonomista koje je anketirao Reuters o rastu od 5,0% i premašivši 4,6% u trećem tromjesečju, 4,7% u drugom tromjesečju, 5,3% u prvom tromjesečju. Taj sprint u zadnjem tromjesečju pomogao je podići kineski cjelogodišnji rast BDP-a na 5,0% u 2024., prema kineskom Nacionalnom uredu za statistiku u petak, u skladu sa službenim ciljem od "oko 5%". "Promjena političkog stajališta u rujnu prošle godine pomogla je stabilizaciji gospodarstva u četvrtom tromjesečju, ali zahtijeva velike i uporne političke poticaje kako bi se potaknuo gospodarski zamah i održao oporavak", rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist, Pinpoint Asset Management, u bilješku. Zavod za statistiku upozorio je u svom priopćenju da su "štetni učinci vanjskog okruženja sve veći, a domaća potražnja nedovoljna". Pozivalo se na provedbu "proaktivnijih i učinkovitijih makro politika". Blue-chip indeks kontinentalne Kine CSI 300 preokrenuo je kurs i porastao za 0,15%, nakon optimističnih podataka. Kineski offshore juan blago je ojačao na 7,3398 za američki dolar, dok je referentni prinos na 10-godišnje državne obveznice pao za 2 bazna boda na 1,638, prema podacima LSEG-a. Prošlogodišnji rast bio je sporiji u usporedbi s rastom od 5,4% u 2023., nakon pandemije. Kao dio godišnje revizije preliminarnih brojki, statistički ured je krajem prosinca revidirao rast BDP-a za 2023. na 7,4%, prema izračunu službenih podataka CNBC-a. U prosincu je maloprodaja skočila 3,7% u odnosu na godinu ranije, nadmašivši Reutersovu prognozu od 3,5%. Industrijska proizvodnja porasla je za 6,2% u odnosu na godinu ranije, u odnosu na očekivanja od 5,4%, naglašavajući kinesku neravnotežu između domaće proizvodnje i slabe potražnje. Cjelogodišnje ulaganje u fiksnu imovinu poraslo je 3,2% u 2024., manje od projiciranog povećanja od 3,3% u anketi Reutersa, budući da je otpor ulaganja u nekretnine naglo pao na 10,6% u usporedbi s razdobljem od siječnja do studenog. Stopa nezaposlenosti u gradovima porasla je na 5,1% u prosincu sa 5,0% u prethodnom mjesecu. Raspoloživi dohodak gradskog stanovništva porastao je za 4,4%, sporije od ukupnog gospodarskog rasta, dok je ruralnog stanovništva porastao za 6,3% u 2024. |
|
|
| Tagovi: #kineska ekonomija, #kina, #potrošnja, #kineski BDP |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |