Kineski izvoz u SAD potonuo u studenome

Pošiljke u inozemstvo porasle su prošlog mjeseca za 5,9% u američkim dolarima u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci kineske carine objavljeni u ponedjeljak, nadmašivši prognozu ekonomista o rastu od 3,8% u anketi Reutersa. Taj rast označio je oporavak od neočekivanog pada od 1,1% u listopadu - prvog smanjenja od ožujka 2024.

Uvoz je porastao za 1,9% prošlog mjeseca, što je manje od očekivanja rasta od 3%, jer dugotrajni pad tržišta nekretnina i rastuća nesigurnost radnih mjesta i dalje opterećuju domaću potrošnju. Rast je bio veći u usporedbi s 1% u listopadu.

Carine i dalje visoke

Kineski dužnosnici obnovili su obećanja o proširenju uvoza i radu na uravnoteženju trgovine usred raširenih kritika protiv agresivnog izvoza.

Izvoz u SAD pao je za 28,6% u studenom, što je osmi mjesec zaredom s dvoznamenkastim padom pošiljki na najveće svjetsko potrošačko tržište, čak i nakon što su predsjednik Xi Jinping i njegov američki kolega Donald Trump postigli dogovor u Južnoj Koreji krajem listopada. Uvoz iz Amerike smanjio se za 19% u odnosu na prethodnu godinu.

„Unatoč trgovinskom primirju, SAD i dalje nameće veće carine Kini nego [mnogim] drugim zemljama“, rekao je Gary Ng, viši ekonomist u Natixisu, dodajući da su kineski izvoznici vjerojatno nastavili koristiti svoje pogone na trećim tržištima za izvoz u SAD. „To može postati buduća norma“, primijetio je Ng.

Careze na kinesku robu ostaju na oko 47,5% prema Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju. Pekinške carine na uvoz iz SAD-a iznose oko 32%.

Do sada ove godine, kineski izvoz u SAD smanjio se za 18,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz pao za 13,2%.

Smanjenje američkog izvoza u studenom više je nego nadoknađeno porastom isporuka na druga tržišta, posebno u dva najveća kineska trgovinska bloka, Europsku uniju i Udruženje jugoistočnih azijskih zemalja. Kineski izvoz u ASEAN i EU porastao je za više od 8%, odnosno gotovo 15%.

U prvih 11 mjeseci ove godine, ukupni kineski izvoz porastao je za 5,4% u usporedbi s istim razdobljem 2024., dok je uvoz pao za 0,6%, čime je trgovinski višak dosegao 1,076 bilijuna dolara ove godine zaključno sa studenim, što je porast od 21,6% u odnosu na prethodnu godinu.

Trom početak trgovinskog sporazuma

Nakon trgovinskog primirja postignutog u listopadu, Peking i Washington dogovorili su se o ukidanju strmih carina na međusobnu robu, kontrola izvoza kritičnih minerala i napredne tehnologije, a Kina se obvezala kupiti više američke soje i surađivati s Washingtonom na suzbijanju tokova fentanila.

Kineski izvoz rijetkih zemalja ubrzao se u studenom, isporučivši 5.494 tone kritičnih minerala, što je 24% više nego godinu ranije i u usporedbi s 4.343,5 tona u listopadu. Ministarstvo trgovine navodno osmišljava novi režim licenciranja rijetkih zemalja koji bi mogao ubrzati isporuke.

Ukupni uvoz soje u zemlju porastao je za 13% u odnosu na prethodnu godinu na 8,1 milijun metričkih tona u studenom, iako je niži od razine iz listopada, što signalizira spor početak ispunjavanja obećanja o kupnji 12 milijuna metričkih tona američke soje do kraja godine.

Nadolazeći sastanak o politici

Očekuje se da će se kineski kreatori politike sastati kasnije ovog mjeseca na godišnjoj Središnjoj ekonomskoj radnoj konferenciji, kako bi raspravljali o cilju gospodarskog rasta, proračunu i prioritetima politike za sljedeću godinu. Specifični ciljevi neće biti službeno objavljeni do sastanka „Dvije sesije“ u ožujku sljedeće godine.

Oporavak rasta izvoza pomogao bi ublažiti opterećenje slabe domaće potražnje, stavljajući gospodarstvo na put ostvarenja cilja rasta od „oko 5%“ ove godine, rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist u Pinpoint Asset Managementu.

Prema Goldman Sachsu, očekuje se da će Peking zadržati cilj rasta za 2026. nepromijenjenim na "oko 5%, što bi zahtijevalo postupno ublažavanje politike početkom sljedeće godine kako bi se osiguralo ubrzanje rasta u odnosu na vjerojatno slabe prognoze u četvrtom tromjesečju 2025.