Kolike je dugove ostavio Milan Bandić?

Naime, agencija Moody's u svom izvješću od 19. studenoga, nakon što je Gradu podigla kreditni rejting na Ba1, navela je i kako su "razine zaduženosti i dalje visoke, a pritisak koji dolazi od trgovačkih društava u vlasništvu Grada i dalje postoji".

"Izravni dug Grada povećao se na 2 milijarde kuna, što predstavlja umjerenih 27% poslovnih prihoda u 2019. godini u usporedbi s 24% u 2018."

Brojka od 617 milijuna kuna nepodmirenih obveza komunicirana je na siječanjskoj sjednici Gradske skupštine, kada je SDP-ov zastupnik Darko Liović zatražio odgovor na pitanje o stanju ukupnog duga prema financijskim institucijama i dobavljačima na današnji dan, piše Jutarnji list.

"I zanimaju me preliminarni iznosi deficita proračuna Grada Zagreba za 2020. godinu", rekao je Liović.

Odgovor koji je dobio išao je u smjeru da je stanje "novčanih sredstava na dan 2. veljače 2021. iznosio 44.213.008,20 kuna", no kako se to stanje mijenja iz dana u dan. Ističe se i da je rok za objavu godišnjeg izvršenja o proračunu za 2020. godinu do 1. lipnja ove godine te kako će ga do tada gradonačelnik, poštujući Zakon o proračunu, i uputiti na sjednicu Gradske skupštine. Zbog lokalnih izbora i novonastale situacije to se gotovo sigurno neće dogoditi. Prema informacijama naših sugovornika koji su uključeni u kreiranje zagrebačkog proračuna, navode nam kako je trenutačna rupa u gradskoj blagajni negdje između komuniciranih 617 milijuna kuna obaveza od strane Grada i dvije milijarde kuna, kako je to procijenila agencija Moody's. Službeno, Grad Zagreb je krajem prošle godine, a to je potvrdila Gradska skupština, donio odluku o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnih godina. Taj manjak iznosi 1,304 milijarde kuna i Grad ga želi pokriti u četiri godine, odnosno u razdoblju od 2022. do 2025. godine.

Taj manjak morat će vratiti neka nova gradska uprava jer je gotovo sigurno da zbog novonastalih okolnosti, smrti gradonačelnika Milana Bandića, sadašnja garnitura više neće voditi Zagreb.

Prema tom obrascu, Grad Zagreb bi u proračunu svake godine planirao određeni iznos za pokrivanje tog ukupnog manjka, i to po sljedećim ratama: 2022. godine za pokriće duga uplatilo bi se 300 milijuna kuna, sljedeće godine isto toliko, 2024. godine 400 milijuna kuna, dok bi se one zadnje, 2025. godine, kada bi se trebali održati redovni lokalni izbori, uplatilo posljednjih 204 milijuna kuna. "Od toga se 1.042.560.800,43 kuna odnosi na manjak u samom proračunu, a 261.354.575,00 kuna na manjak kod proračunskih korisnika", stajalo je u obrazloženju.

No, s druge strane, kažu nam upućeni, to nije jedini manjak koji postoji. Naime, ovogodišnji proračun planiran je na rekordnih 14,035 milijardi kuna, no vrlo je izgledno, kako su u više navrata spominjali kritičari, da se radi o iznimno napuhanom proračunu. U tom iznosu osnovni proračun je u iznosu od 9,5 milijardi kuna te 4,5 milijarde kuna koje se odnose na proračunske korisnike. U odnosu na ovogodišnji, proračun za sljedeću godinu trebao bi veći za gotovo 1,2 milijarde kuna. I tu dolazimo do problema jer taj plan Grad želi namaknuti jednokratnom prodajom obiteljskog srebra.

Radi se o prihodima od prodaje poslovnih objekata, i to konkretno za kompleks Paromlin planira se dobiti 101 milijun kuna, za Zagrepčanku 752 milijuna kuna, a kompleks Zagrepčanka procijenjen je na 376 milijuna kuna.

"Ukazujemo posebno na činjenicu da je Grad pretrpio izuzetno velike štete od potresa te na tekuću covid-krizu, što sve ukazuje na opravdanost aktiviranja imovine Grada Zagreba kako bi se sanirale posljedice nepogoda koje su pogodile Zagreb", stoji u službenom obrazloženju. Dio pročelnika s kojima smo razgovarali navodi nam kako je to nemoguća misija jer je vrlo teško da će netko ući u realizaciju kupovine te imovine, primjerice Paromlina, gdje je prema gradskom projektu predviđena nova gradska knjižnica, odnosno projekt gotovo isključivo društvene namjene. Što se pak tiče Gredelja, postojale su naznake da Grad uskoro izađe s arhitektonskim natječajem, no čini se da zbog smrti dugogodišnjega gradonačelnika od toga neće biti ništa. Da nije došlo do smrti gradonačelnika, do kraja mandata gotovo je sigurno da bi se otvorili radovi na produžetku Branimirove prema Sesvetama, krenulo bi se i u denivelaciju Slavonske kod Zelene tržnice na istoku grada, a počele bi i pripremne radnje za bazen u Španskom. Ipak, sada je mnogo vjerojatnije da će do kraja ove godine gradske garniture ipak sve podrediti obnovi gradskih škola i vrtića.