Razdoblje kontinuiranog smanjenja bruto inozemnog duga podržanog povoljnim gospodarskim kretanjima, razduživanjem u svim ključnim sektorima ili zamjenom inozemnog zaduživanjem onim na domaćem tržištu uslijed poboljšanih lokalnih uvjeta financiranja trajalo je kontinuirano od 2014. do 2019. godine.
Krajem ovogodišnjeg prvog tromjesečja, prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug iznosio je 40,5 mlrd. eura što je za 0,4 mlrd. eura (-1%) manje u odnosu na kraj prethodne godine. U relativnom izrazu, bruto inozemni dug spustio se na kraju ožujka na 74,7% BDP-a (-1pb u odnosu na kraj 2019.). Prema navodima iz središnje banke smanjenje duga gotovo je isključivo rezultat povoljnih tečajnih i ostalih prilagodbi.
Promatrajući prema komponentama, krajem ožujka bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 15,4% u ukupnom ino dugu iznosio 13,2 mlrd. eura (-334 mil. eura u odnosu na kraj 2019.).
S podacima za ožujak potvrđen je prestanak razduživanja ostalih domaćih sektora, koji prikazuju dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene, a čiji je bruto inozemni bio na razini od 16,4 mlrd. eura ( -287 mil. eura u odnosu na kraj 2019.). Pri tome je udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu blago porastao na 40,5%.
Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka koji je krajem prvog tromjesečja iznosio gotovo 4 mlrd. eura spustio se u odnosu na kraj 2019. za 45 mil. eura. Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu tek blago porastao na 9,8%.
U ovoj godini uz negativan saldo na tekućem računu bilance plaćanja očekujemo i porast bruto inozemnog duga u nominalnom i relativnom izrazu. Oporavak i ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti uz visoke potrebe za financiranjem dovest će do rasta inozemne zaduženosti svih ključnih sektora. Uz to, snažan pad gospodarske aktivnosti utjecat će na porast udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu koji bi mogao biti na razini blago i iznad 90%. S druge strane, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka kroz niske će kamatne stope djelomično ublažiti rast troškova inozemnog zaduživanja i tako djelovati u pozitivnom smjeru.
