GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Krajem rujna dug opće države 70,4% BDP-a

Krajem rujna dug opće države 70,4% BDP-a
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.01.2023 / 09:48
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju rujna 2022. iznosilo je 344,2 mlrd. kuna.

Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora. Udio javnog duga u BDP-u spustio se na 70,4% BDP-a te tako bio za 8pb niži nego na kraju 2021. kada je iznosio 78,4%. Na godišnjoj razini ostvareno je smanjenje od 11,1pb, dok je na tromjesečnoj razini udio niži za 2,7pb. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a (i realnog) rasta gospodarske aktivnosti. Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod, udio duga u BDP-u nastavio je pad šesto tromjesečje zaredom te se spustio na manju vrijednost i od one iz prvog tromjesečja 2020.

Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 1,3 mlrd. kuna ili 0,4%. Pri tome je doprinos smanjenju duga opće države u rujnu u odnosu na isto razdoblje 2021. rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 8,1 milijardi kuna (ili 7%) te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga povećana je za 6,9 milijardi kuna (ili 3%) uslijed godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita.

U odnosu na kolovoz, dug opće države smanjio se za 481,1 mil. kuna ili 0,14%. Rezultat je to snažnijeg smanjenja inozemne komponente od rasta domaće. Inozemna komponenta duga tako je na kraju rujna iznosila 108,8 mlrd. kuna, dok je unutarnja komponenta bila na razini od 235,5 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., dug opće države veći je za 440,3 mil. kuna ili 0,1%. Na tromjesečnoj razini, dug opće države veći je za 0,5 mlrd. kuna ili 0,1%, dok je unutarnja komponenta veća za 4,8 mlrd. kuna ili 2,1%, a inozemna manja za 4,3 mlrd. kuna ili 3,8%.

Na razini cijele 2022. očekujemo da će se omjer javnog duga u BDP-u zadržati oko razine s kraja rujna 2022. U 2023. godini uz nastavak nominalnog i (skromnog) realnog rasta gospodarske aktivnosti, očekujemo da će se relativni pokazatelj zaduženosti države spustiti ispod 70% BDP-a unatoč povećanju duga u apsolutnom izrazu. Također očekujemo blago pogoršanje proračunskog manjka koji će se ipak zadržati ispod razine od 3% BDP-a.

Od aktivnosti na primarnom tržištu, početkom ožujka dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice pa novo izdanje možemo očekivati u ovom tromjesečju. S obzirom na uvjete na financijskim tržištima, u dogledno vrijeme ne očekujemo izdavanje obveznica na inozemnim tržištima kapitala izvan EU, pogotovo jer je Hrvatska sada EGB izdavatelj. Do kraja 2023., u studenom dospijeva još 1,5 mlrd. eura lokalne obveznice. Račun financiranja državnog proračuna za 2023. godinu uz planirano izdanje 1,5 mlrd. eura obveznica na ino tržištu (EU) predviđa i 2,7 mlrd eura obvezničkih izdanja na lokalnom tržištu. Uz neizbježno usporavanje gospodarske aktivnosti nužnost razborite fiskalne politike trebala bi biti jedina opcija jer će pritisci različitih proračunskih korisnika biti sve veći zbog pojačane inflacije i činjenice da će se približavati izborna 2024. godina.

Tagovi: dug opće države, javni dug, hrvatski javni dug
PROČITAJ I OVO
Inflacija pala i u Sloveniji
CIJENE
Inflacija pala i u Sloveniji
LJUBLJANA - Godišnja stopa inflacijeu Sloveniji u siječnju je blago smanjena - iznosila je deset posto, dok je u prosincu prošle godine iznosila 10,3 posto.
Rekordne međunarodne pričuve HNB-a
PRIČUVE
Rekordne međunarodne pričuve HNB-a
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke je na kraju prosinca 2022. iznosila 246,9 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini ukupna aktiva HNB-a porasla je za 16,5 mlrd. kuna ili 7,2%, najviše od lipnja 2020.
Građani u čudu: Kakvo usporavanje inflacije?
INFLACIJA
Građani u čudu: Kakvo usporavanje inflacije?

ZAGREB - Prvih mjesec dana s eurom je prošlo, a najavljenih bijelih lista još nema. Građani su se na novu valutu već navikli, ali na nove cijene baš i ne.

Hanić: Odobrenje da kredite Rusima vraćamo u rubljama je dobro za Srbiju
ANALITIČARI
Hanić: Odobrenje da kredite Rusima vraćamo u rubljama je dobro za Srbiju
BEOGRAD – To što je ruska vlada odobrila Srbiji da otplaćuje ruske kredite u rubljama, prema oceni profesora Beogradske bankarske akademije Hasana Hanića, dobro je za Srbiju.
Njemački sindikati u strahu od jeftine balkanske radne snage
TRŽIŠTE RADA
Njemački sindikati u strahu od jeftine balkanske radne snage
BERLIN - Njemačka Vlada planira udvostručenje broja ljudi iz zapadnobalkanskih zemalja koji će moći dobiti radnu vizu bez obzira na kvalifikaciju. Što to znači za tržište rada u Njemačkoj? Sindikati se boje jeftine radne snage.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE