Radi se o jednoj od 63 mjere koje je vlada donijela sredinom ožujka sa svrhom pružanja pomoći poslovnim subjektima pogođenima posljedicama epidemije koronavirusa.
Detaljna analiza mjere koju je proveo doc.dr.sc. Kristijan Kotarski, jedan od članova Lipinog panela stručnjaka za Barometar konkurentnosti, pokazuje da je mjera pogrešna jer:
vodi dodatnom zaduživanju središnje države,
smanjuje pritisak za racionalizaciju rashoda lokalne samouprave koja od 2018.. ima značajan rast prihoda,
nepravedna je prema drugim zaposlenicima opće države koji su slabije plaćeni od zaposlenika JLRS.
Analiza pokazuje da če mjera negativno utjecati na indikatore konkurentnosti (prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma) kao što su: osiguranje stabilnosti javnih politika, dugoročna vizija, pravovremena reakcije vlade na promjene u okruženju i u ovome trenutku najvažniji indikator, makroekonomsku stabilnost.
Hrvatska ima lokalnu administraciju koja je pretjerano fragmentirana, neefikasna u smislu pružanja kvalitetnih javnih dobara i usluga građanima (uz neke svijetle iznimke), te predstavlja snažno uporište klijentelističkih praksi koje sputavaju dugoročan razvoj države.
Više od 70% hrvatskih općina ima manje od 5000 stanovnika, što je manje od optimalnog. Nadalje, vremenom se struktura lokalne potrošnje sve više mijenjala u korist povećanja mase plaća i operativnih troškova, a nauštrb investicija. Samo u godinu dana, od 2017. do 2018. broj zaposlenih je narastao za 2.422 osoba (sa 16.235 na 18.657).
Analiza pokazuje da bi lokalna samouprava u Hrvatskoj mogla uštedjeti 2 mlrd. kn, i na taj način pridonijeti bržem saniranju posljedica krize, i to na sljedeći način: 5% smanjiti plaće kako bi ih ujednačio sa plaćama zaposlenika centralne države, 10% smanjiti materijalne rashode, te izostaviti subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru od 700 milijuna kuna.
