GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Lovrinčević: Troškovi obnove dosegnut će čak 25 posto BDP-a, 90% podnijet ćemo ga sami

Lovrinčević: Troškovi obnove dosegnut će čak 25 posto BDP-a, 90% podnijet ćemo ga sami
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.01.2021 / 09:04
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da se u Hrvatskoj malo govori o financiranju obnove, a još manje što će ona značiti za javne financije.

– Kao da samih razmjera štete, pa i iznosa nužnih za sanaciju još nitko nije svjestan. Rijetko se događa da neku zemlju pogodi prirodna katastrofa koja prouzroči štetu veću od deset posto BDP-a, a kod nas će ona biti znatno veća od toga. Kad se razmišlja o tako većim štetama na pamet pada katastrofa koja se dogodila na Haitiju, ali s time se ništa ne da usporediti. Ta zemlja je imala štetu veću od svog godišnjeg BDP-a, a broj smrtno stradalih veći je od 200 tisuća. Kod nas se sada raspravlja o Zakonu o obnovi i dobro je da se ta obnova na Baniji ne čeka kao obnova Zagreba, ali ni oni koji predlažu zakon, ni oni koji ga hvale, ni oni koji ga kritiziraju, ne govore o financiranju, kaže Lovrinčević za Novi list.

On napominje da su države koje su pogodile katastrofe koje su uzrokovale tako viske štete kao u Hrvatskoj, mogu podijeliti u dvije skupine, one koje nakon katastrofe osmisle dobar način oporavka i obnove i iz toga izvuku rast gospodarstva ili one koje godinama nakon prirodne katastrofe ne uspijevaju pokrenuti svoj oporavka i sanaciju regija kojima se ta katastrofa dogodila.

– Ako doista planira provesti obnovu koju obećava zakonom i ako je ne planira otezati cijelo desetljeće, Hrvatska može biti u prvoj skupini, ali onda to nešto košta, onda Hrvatska mora izdvojiti novac iz proračuna, mora se zadužiti, mora povećati deficit.

To znači da će se uz probleme koje je donijela pandemija, dodatno morati odmaknuti od ispunjenja kriterija na koje s obvezala za uvođenje eura.

U tom slučaju Vlada mora građanima reći da možda euro neće uvesti kad je planirala, ili mora partnerima u Europskoj komisiji objasniti da joj se dogodila katastrofa kakvu, uz pandemiju, u prošloj godini nije imala nijedna članica Unije i da se i u tom kontekstu treba gledati ispunjavanje kriterija, kaže Lovrinčević.

Na pitanje može li Hrvatska uopće očekivati razumijevanje ako ne uspije ispuniti kriterije, Lovrinčević odgovara da se eurozoni uz Hrvatsku treba pridružiti Bugarska, dakle dvije države koje ne mogu uzrokovati nikakve potrese sve da i nemaju baš svaki kriterij ispunjen.

– Hrvatska će teško moći ispunjavati te kriterije ako će trošak obnove pasti na državni proračun i ako će ući u javni dug, ali Hrvatska drugog izbora nema. Od pomoći koja je dosad stigla iz Unije i onoga što još može povući iz europskih fondova kroz projekte, primjerice, ruralnog razvoja, Hrvatska može računati na pokrivanje deset posto troškova.

Znači sama mora pokriti 90 posto troškova obnove za potres koji je uzrokovao štete koje su možda i veće od 25 posto BDP-a. U Uniji to moraju razumjeti, a u konačnici je odluka o ulasku u eurozonu, kao i ona o ulasku u Uniju, politička, napominje Lovrinčević.

Druga je opcija smanjenje drugih rashoda u proračunu, nekih možda i radikalno, posebice onih koje je država odbijala dirati godinama. Najlošija bi opcija, smatra on, bila donijeti zakon, obećati nešto ljudima i onda otezati s obnovom, jer bi to, uvjeren je, značilo velike društvene i političke štete.

Uz to, ako pametno odradi obnovu Hrvatska može na tome pokrenuti i svoj gospodarski rast, ali bi pri tome morala imati jasna plan što želi učiniti s Banijom, a to znali i odluku hoće li se obnavljati baš svaka kuća u svakom zaseoku iako do nje nema ni ceste ni infrastrukture, ili će se graditi potpuno nova naselja bliža urbanim centrima.

– Za život u Zagrebu će uvijek postojati interes, koliko god obnova trajala, ali ljudi s Banije će, ako država odradi samo obnovu kuća i dalje odlaziti. Broj stanovnika u Gunji se nakon obnove poslije poplave smanjio za 20 posto, iako je to mjesto relativno brzo obnovljeno.

Ni ljude na Baniji neće zadržati samo nova kuća. Država im mora dati još puno poticaja da ostanu, a to znali dodatni trošak za ostatak društva.

Na takav način u pojedinim svojim krajevima zadržavanje stanovništva sve teže financiraju i bogata Austrija i Švedska, a pokazalo se i da su ti izdašni poticaji uglavnom usporili trend iseljavanja, ali ga nisu zaustavili.

I o tome Vlada mora razmišljati da na Baniji ne bi izgradila nove kuće koje će nekoliko godina nakon obnove biti prazne, kako je slučaj s brojnim kućama obnovljenim nakon Domovinskog rata u Slavoniji.

Takvo razmišljanje i postupanje vlasti, koje neće naići na odobravanje kod svih, dosad baš nismo imali prilike gledati u Hrvatskoj, kaže Lovrinčević.

Tagovi: Željko Lovrinčević, troškovi obnove, obnova, potres u Petrinji, uvođenje eura, javni dug, javne financije
PROČITAJ I OVO
Hrvatska industrija kave traži ukidanje posebnog poreza
KAVA
Hrvatska industrija kave traži ukidanje posebnog poreza
ZAGREB - Ukidanjem posebnog poreza na kavu povećala bi se konkurentnost hrvatske industrije kave u odnosu na zemlje u okruženju i ulaganja u održivo poslovanje, inovacije, zapošljavanja, istaknuto je u srijedu na panelu o budućnosti industrije kave u organizaciji HUP-ove Koordinacije proizvođača, prerađivača i distributera kave.
Njemačka završila kriznu 2020. rastom BDP-a unatoč zaključavanju
RAST
Njemačka završila kriznu 2020. rastom BDP-a unatoč zaključavanju
BERLIN - Njemačko je gospodarstvo u četvrtom tromjesečju poraslo 0,3 posto, izvijestio je u srijedu zavod za statistiku, blago podignuvši procjenu rasta na kraju 2020. godine koju je obilježila kriza izazvana pandemijom koronavirusa.
Marić suočen s velikom rupom u proračunu: Može li država izvršavati svoje obveze?
DRŽAVNE FINANCIJE
Marić suočen s velikom rupom u proračunu: Može li država izvršavati svoje obveze?
ZAGREB - Iako se očekuje da će pad u prvom tromjesečju ove godine biti najveći, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje da će taj pad biti od 3,5 do četiri posto, jer će stanje statistički izgledati bolje nego u stvarnosti.
Potrošačke cijene u EU znatnije porasle u siječnju, u Hrvatskoj stagnirale
INFLACIJA
Potrošačke cijene u EU znatnije porasle u siječnju, u Hrvatskoj stagnirale
BRUXELLES - Godišnja inflacija u EU znatno je ubrzala u siječnju, u eurozoni potrošačke cijene porasle su na godišnjoj razini prvi puta od prošlogodišnjeg srpnja, a u Hrvatskoj su stagnirale, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.
Georgieva: Covid-19 mogao bi produbiti nejednakost u Europi
UPOZORENJE
Georgieva: Covid-19 mogao bi produbiti nejednakost u Europi
STRASBOURG - Pandemija covida-19 mogla bi produbiti razlike u Europi ne budu li vlade rješavale zdravstvenu krizu na globalnoj razini i podupirale gospodarstvo dok kriza ne završi, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE