Maloprodaja će do kraja godine umjerenije rasti

Potrošnja u gospodarstvu podržana je postupnim uspostavljanjem stabilnosti cijena, umjereno povoljnim kretanjima u turizmu uz snažno tržište rada i rast kreditiranja sektora stanovništva.

Snažno tržište rada, na kojem je broj osiguranika u srpnju dosegnuo povijesno najvišu razinu, te nastavak dvoznamenkastog rasta i nominalnih i realnih plaća podržavaju rast osobne potrošnje što se odražava na maloprodajna kretanja koja su i u rujnu ostala solidna. Iščitava se to iz podataka Porezne uprave o fiskalnim računima čija vrijednost je u rujnu bila oko 6% viša u odnosu na rujan godinu ranije, a nastavljen je i izrazit rast (nenamjenskog) kreditiranja sektora stanovništva.

Prema podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo porastao je u rujnu na mjesečnoj i godišnjoj razini. U usporedbi s prethodnim mjesecom ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo bio je viši za realnih 2,1%, a rezultat je to rasta prometa od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 10,0% dok je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima zabilježio pad za 3,5%.

U odnosu na rujan 2023. realni promet porastao je 7,1%. Godišnje stope rasta kontinuirano prisutne su još od travnja 2023., odnosno osamnaesti mjeseci za redom. Trgovina na malo, odnosno potrošnja u ovom segmentu, ima velikog utjecaja na statistiku nacionalnih računa odnosno najveću sastavnicu BDP-a, osobnu potrošnju što će zasigurno biti vidljivo i u statistici BDP-a za treće tromjesečje.

Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je na godišnjoj razini za 0,5%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 17,6%. Prema izvornim indeksima, porast prometa na godišnjoj razini ostvarilo je osam trgovačkih struka potvrđujući još uvijek široku rasprostranjenost potrošnje, a samo u jednoj trgovačkoj struci ostvaren je pad prometa (u kategoriji Motorna goriva i maziva godišnji pad je iznosio 5,5%). U rujnu je najveći pozitivan doprinos generiran od strane trgovačke struke Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi, s porastom prometa od 20,3% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,6%, Nespecijalizirana trgovina pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, s porastom prometa od 4,0% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,4%, te Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, optičarski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi, s porastom prometa od 15,7% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,3%.

Prema podacima DZS-a, ukupan izvorni promet od trgovine na malo porastao je nominalno za 5,0% godišnje.

U razdoblju siječanj-rujan 2024. realan, kalendarski prilagođen, rast prometa od trgovine na malo iznosio je u prosjeku 7,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Do kraja godine umjerenija dinamika godišnjeg rasta maloprodajnog prometa ne bi bila iznenađujuća s obzirom na učinak baznog razdoblja, odnosno već relativno visoke pozitivne promjene na kraju trećeg i tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja.