Podaci tako upućuju na nešto snažniju osobnu potrošnju u trećem tromjesečju i potvrđuju očekivanja o blagom ubrzanju gospodarske aktivnosti u drugom dijelu godine.
Uz rast na mjesečnoj razini od 0,5%, realna godišnja stopa rasta prometa u trgovini na malo usporila je sa 3,2% u kolovozu na 2,9% u rujnu. Na solidna kretanja godišnje stope rasta prometa od trgovine na malo sugerirali su i podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima. Pozitivne godišnje promjene traju kontinuirano od travnja 2023. odnosno 42. mjesec zaredom.
Na mjesečnoj razini, u segmentu motornih goriva i maziva, realni maloprodajni promet bio je manji za 1,3%, promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,6%, dok je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 1,7%.
U odnosu na rujan 2025. promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za 4,3%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) bio veći za 3,1%. U suprotnom smjeru djelovao je promet na malo motornim gorivima i mazivima koji je bio manji za 11,9%.
Kumulativno, u razdoblju siječanj-rujan kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,4% u odnosu na isto razdoblje 2025.
Prema izvornim indeksima, nominalni porast prometa u prvih devet mjeseci 2026. na godišnjoj razini ostvarilo je svih devet trgovačkih struka potvrđujući široku rasprostranjenost potrošnje. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo porastao je nominalno u promatranom razdoblju za 4,9% godišnje (+6,0% u rujnu uz rast svih trgovačkih struka).
U razdoblju od srpnja do rujna, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, realan promet od trgovine na malo veći je za 1,4% u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Na godišnjoj razini, u odnosu na treće tromjesečje 2025. realni promet veći je 3,2% (kalendarski prilagođeni indeksi). Stoga ovaj visokofrekventni pokazatelj, kao dobar indikator kretanja osobne potrošnje u BDP-u, upućuje na dinamiziranje iste tijekom trećeg tromjesečja. U skladu je to s našim očekivanjima o blagom ubrzanju gospodarstva na početku druge polovice godine.
Još uvijek snažno tržište rada, koje karakteriziraju umjeren rast zaposlenosti, daljnji pad nezaposlenosti i razmjerno snažan rast plaća, uz solidne rezultate središnjeg dijela turističke sezone, upućuje na nastavak rasta trgovine na malo i usluga te, u konačnici, snažan doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu. Međutim, njezin doprinos pritom će vjerojatno biti umjereniji nego u prethodnom razdoblju. Glavni rizici proizlaze iz međunarodnog okruženja, osobito geopolitičkih napetosti koje održavaju povišenu volatilnost na energetskim tržištima. Eventualni novi rast cijena energenata mogao bi pojačati inflatorne pritiske i nepovoljno djelovati na raspoloživi dohodak kućanstava, sentiment potrošača i turističku aktivnost, čime bi se smanjio prostor za daljnji rast potrošnje.